Sve češće rasprave o ograničavanju pristupa društvenim mrežama mlađima od 16 godina usmjerene su uglavnom na djecu i tinejdžere. Međutim, najnoviji rezultati istraživanja upućuju na to da bi i odrasli trebali preispitati vlastite digitalne navike jer se pokazalo da mnogi roditelji imaju slične probleme kao i njihova djeca.
U anketi koja je obuhvatila dvije tisuće roditelja te 700 mladih u dobi od 11 do 17 godina iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država otkriveno je da značajan dio odraslih priznaje kako pretjeruje s korištenjem društvenih mreža.
Oko 21 posto ispitanih roditelja smatra da je razvilo ovisnost o platformama poput Facebooka, Instagrama i X-a, piše Poslovni dnevnik.
Uz to, gotovo četvrtina navodi da zbog vremena provedenog na mrežama osjeća tjeskobu, dok 15 posto priznaje da im takve navike ponekad izazivaju osjećaje tuge ili depresije.
Istovremeno, roditelji izražavaju veliku zabrinutost zbog digitalnih navika svoje djece. Stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da dugotrajno pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama može imati negativne posljedice za mentalno zdravlje mladih, osobito kada je riječ o neprekidnom skrolanju i konzumiranju sadržaja bez pauze.
Podaci iz istraživanja pokazuju da su negativni učinci prilično rasprostranjeni. Čak 68 posto roditelja i 66 posto djece izjavilo je da su doživjeli barem jedan fizički ili emocionalni problem povezan s korištenjem društvenih mreža.
Zanimljivo je da mnogi roditelji, iako sami provode puno vremena na internetu, pokušavaju ograničiti digitalne navike svoje djece uvođenjem strogih pravila. Prema akademskom radu objavljenom prošle godine u časopisu Journal of Paediatric Nursing, mladi čiji roditelji priznaju da su često zaokupljeni mobitelima imaju veći rizik od razvijanja problematičnog odnosa prema društvenim mrežama.
Istraživanja također pokazuju da imovinski status ne igra presudnu ulogu. Djeca iz bogatijih obitelji, koja često imaju pristup većem broju uređaja, jednako su sklona razvijanju ovisničkih obrazaca korištenja društvenih mreža kao i njihovi vršnjaci iz obitelji s manjim primanjima.
Mike Bennett, tehnološki poduzetnik i osnivač aplikacije Sway.ly, smatra da bi potpuna zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina teško mogla riješiti problem. Prema njegovu mišljenju, takve mjere mogu odvratiti pozornost od stvarnog uzroka, načina na koji se tehnologija koristi unutar obitelji.
Bennett naglašava da djeca često usvajaju navike koje vide kod roditelja. Upravo zato količina vremena koju odrasli provode na društvenim mrežama može imati veći utjecaj na ponašanje mladih nego formalna dobna ograničenja.
U međuvremenu, britanska vlada pokrenula je javno savjetovanje o mogućim mjerama kojima bi se reguliralo korištenje društvenih mreža među mladima. Razmatraju se i tehnička rješenja, poput ograničavanja funkcija koje potiču dugotrajno korištenje aplikacija, primjerice beskonačnog skrolanja ili automatske reprodukcije videozapisa, kao i uvođenje noćnih ograničenja kako bi se poboljšale navike spavanja djece.
Ipak, dio stručnjaka smatra da bi edukacija i otvorena komunikacija mogli imati veći učinak od samih zabrana. Roditelji i djeca trebali bi, kažu, razgovarati o sadržajima koje prate, vremenu provedenom na internetu i mogućim rizicima digitalnog okruženja.
Prema Bennettovu mišljenju, ključ zdravijeg odnosa prema tehnologiji leži u zajedničkom učenju. Kada roditelji aktivno sudjeluju u digitalnom životu svoje djece i potiču razgovor o online iskustvima, veća je vjerojatnost da će mladi razviti odgovornije i uravnoteženije navike korištenja društvenih mreža.
