Rasprava o sezonskom pomicanju sata ponovno je otvorena na razini Europske unije, a ključnu riječ u tom procesu dobili su građani.
Europska komisija provela je internetsko savjetovanje u kojem je sudjelovalo čak 4,6 milijuna stanovnika Unije, što pokazuje koliko je tema izazvala zanimanje javnosti.
Rezultati su bili jasni: 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje prakse pomicanja kazaljki u proljeće i jesen. Ipak, time pitanje nije u potpunosti zatvoreno. Ako se sezonsko računanje vremena doista ukine, države će morati odlučiti hoće li trajno ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena, piše Mirovina.hr.
Ljetno računanje vremena u većini država članica ima dugu tradiciju, koja seže još u razdoblje Prvog i Drugog svjetskog rata. Tada se ta mjera uvodila radi uštede energije i učinkovitijeg korištenja dnevnog svjetla. Dulji dani u večernjim satima omogućavali su više aktivnosti na otvorenom, a pojedine zemlje prilagođavale su se i kako bi bile usklađene sa susjedima.
Prema podacima ankete Komisije, velik dio građana koji su glasali podržava trajno zadržavanje ljetnog računanja vremena. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio je zadovoljstvo ishodom savjetovanja.
Zagovornici trajnog ljetnog vremena smatraju da bi takvo rješenje donijelo više dnevnog svjetla u zimskim jutrima i ljetnim večerima, što bi, prema navodima, moglo utjecati i na smanjenje broja prometnih nesreća. Usto, stručnjaci posljednjih godina upozoravaju da redovito pomicanje sata može narušiti bioritam, osobito kod starijih osoba i djece.
Trenutačno države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, dok se na zimsko vraćaju posljednje nedjelje u listopadu. Jedna od ideja koja se spominje jest da svaka država samostalno odabere varijantu vremena koju će trajno primjenjivati. No veća neusklađenost među članicama mogla bi imati nepovoljne gospodarske posljedice, pa se takav scenarij zasad ne čini izglednim.
Ako prijedlog o ukidanju pomicanja sata prođe proceduru u Europskom parlamentu, uslijedit će konzultacije s državama članicama, nakon čega bi bila donesena nova direktiva. Time bi se utvrdila pravila prema kojima će zemlje Unije ubuduće računati vrijeme. U tom slučaju i Hrvatska bi morala izmijeniti svoju Uredbu o računanju vremena kako bi se uskladila s europskim propisima.
Države članice podijeljene su u tri vremenske zone. Hrvatska pripada skupini od 17 zemalja koje se ravnaju prema srednjoeuropskom vremenu, odnosno vremenu koje je jedan sat od “središnjeg” vremena u Greenwichu.
