Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj je 16. veljače 2026. u Zagrebu predstavilo “Bijelu knjigu 2026. – Ključevi razvitka – kako prilagoditi model rasta”.
Na predstavljanju je bio i župan Željko Kolar koji je istaknuo kako Krapinsko-zagorska županija kontinuirano prati potrebe i preporuke ulagača te nastoji stvarati poticajno i stabilno okruženje za domaće i strane investitore.
-Naši rezultati govore sami za sebe, a posebno mi je drago što smo prepoznati i na međunarodnoj razini. Američki Financial Times je Krapinsko-zagorsku županiju proglasio četvrtom najboljom malom europskom regijom za privlačenje investicija, dok nas je Europski odbor regija proglasio Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu-podsjetio je župan Kolar te još jednom zahvalio svim ulagačima, gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima na svemu što čine za razvoj Krapinsko-zagorske županije.
Predsjednik Udruženja stranih ulagača Burak Baykan istaknuo je kako Bijela Knjiga 2026. izlazi u važnom trenutku u hrvatskoj ekonomskoj povijesti, s približavanjem realnog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku pragu od 80% prosjeka EU.
-Sada se otvara novo pitanje: kako odavde stići do 90%? Nadamo se da će nova ambicija prožeti hrvatsko društvo. Kako bi održala gospodarski rast brži od prosjeka EU, Hrvatska mora postati privlačno međunarodno investicijsko odredište. Hrvatskoj su potrebne investicije koje značajno povećavaju inovacijski kapacitet i produktivnost rada te samim time i životni standard ljudi-rekao je predsjednik Baykan.
Kako su velik doprinos razvoju Hrvatske dali i strani ulagači naglasio je glavni tajnik Udruženja Tomislav Šlat.
-Oni zapošljavaju, sudjeluju u hrvatskom izvozu, investiraju u istraživanje i razvoj, osiguravaju transfer tehnologije i pomažu da se hrvatsko gospodarstvo razvija na stabilan i održiv način. Kao što se poduzeće mora stalno razvijati i prilagođavati novim tržišnim okolnostima te biti brzo, fleksibilno i efikasno ako želi preživjeti i dalje se razvijati, tako se i nacionalna gospodarstva moraju brzo prilagođavati globalnim procjenama. Naše preporuke treba promatrati u tom duhu-poručio je glavni tajnik Šlat.
U ime Vlade Republike Hrvatske na predstavljanju Bijele Knjige bio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je istaknuo kako Vlada u narednom razdoblju želi dodatno ubrzati investicijski ciklus, proširiti suradnju s međunarodnim partnerima i povećati udio ulaganja u projekte više dodane vrijednosti.
-Kao ministar gospodarstva posebno cijenim otvoren i argumentiran doprinos koji kroz Bijelu knjigu kontinuirano dajete u oblikovanju javnih politika. Taj dokument izrastao je u relevantnu platformu za unaprjeđenje poslovne klime, a velik dio preporuka iz ranijih izdanja već je pretočen u konkretne mjere i operativna rješenja. Dio preporuka iz aktualnog izdanja odnosi se na procese koji su već u provedbi, što potvrđuje da suradnja države i poslovne zajednice donosi mjerljive pomoći-rekao je u pozdravnom govoru ministar Ante Šušnjar.
Bijela Knjiga, o stranim ulaganjima u Hrvatsku i njihovom utjecaju na gospodarstvo i društvo, je prvi dokument takve vrste koji daje pregled trenutne situacije stranih ulaganja kao i preporuke za poticanje promjena u hrvatskom poslovnom okruženju. Publikacija je prvi korak prema osiguravanju boljeg vlasničkog upravljanja između stranih društava i Vlade, kao i ostalih relevantnih subjekata, što bi potaklo strana ulaganja u zemlji. Bijela Knjiga izdaje se redovito od 2013. godine od strane Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.
Bijelu knjigu 2026. predstavili su Velimir Šonje iz Arhivanalitike i Maja Maksimović iz KPMG-a, a u sklopu predstavljanja održana je i panel rasprava „Investicijski potencijali Hrvatske – što trebamo prilagoditi“ na kojoj su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, predsjednik Nadzornog odbora MOL Grupe Zoltan Aldott, generalni direktor AP Moller Maersk Grupe za Istočnu Europu Ivić Vodopija i partner iz CBS Internationala Predrag Tutić te ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva Bojan Batinić. Moderirala je Gordana Gelenčer.
Bijela knjiga donosi 46 konkretnih preporuka:
Preporuka 1 – prilagodba modela rasta radi smanjenja ovisnosti gospodarskog rasta o priljevu EU sredstava i rastu domaće potražnje s ciljem povećanja orijentacije prema izvozu roba i usluga veće dodane vrijednosti.
Preporuka 2 – bolje iskorištavanje hrvatskog geografskog i političkog položaja u okviru EU-a kroz veliki ciklus ulaganja u istraživačku, prometnu, logističku i energetsku infrastrukturu.
Preporuka 3 – pozicioniranje Hrvatske među 20 najprivlačnijih investicijskih odredišta prema OECD-ovom Indeksu regulacijskih ograničenja za inozemna izravna ulaganja i kao jednog od europskih lidera u inicijativama za bolje propise, administrativna rasterećenja i poticanje ulaganja.
Preporuka 4 – promjena strukture investicija (diverzifikacija) u smjeru povećanja udjela investicija u strojeve i osobito u intelektualno vlasništvo što uključuje digitalizaciju i istraživanja i razvoj, zbog snažnijeg učinka takvih investicija na rast produktivnosti od investicija u građevine uz izuzetak ulaganja u infrastrukture koje pogoduju izvozu, poput luka, željeznice, logistike i energetike.
Preporuka 5 – osigurati naročito povoljne uvjete privlačenja i poticanja inozemnih izravnih ulaganja s izvoznom orijentacijom u proizvodnji visoke dodane vrijednosti.
Preporuka 6 – osigurati povoljne uvjete privlačenja i poticanja inozemnih izravnih ulaganja koja uključuju značajnu komponentu inovacijske aktivnosti poduzeća; posebno uključiti projekte digitalizacije poslovanja i suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama.
Preporuka 7 – hitno provesti reformu javne administracije pojednostavljenjem propisa i digitalizacijom svih interakcija između poduzeća i javnih tijela i sudova s ciljem dostizanja maksimalnih skorova prema mjerenju eGovernment Benchmark Europske komisije.
Preporuka 8 – reformirati arhitekturu za poticanje ulaganja, počevši od proširenja koncepta strateških projekata kriterijima rasta dodane vrijednosti i produktivnosti, obrazovanja, zdravlja, inovacijske aktivnosti, rasta izvoza i stvaranja pozitivnih eksternih učinaka.
Preporuka 9 – iz novog zakonskog rješenja za strateške investicijske projekte ukloniti gradnju kao kvalifikacijski uvjet i omogućiti kvalifikaciju projektima koji su već odmakli u građevinskom dijelu (npr. imaju lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu), ako udovoljavaju glavne uvjete iz preporuke 8.
Preporuka 10 – metodologija za kvalifikaciju treba biti detaljno razrađena, uključivati kvantitativne i kvalitativne kriterije te biti objavljena i jasna potencijalnim investitorima.
Preporuka 11 – osigurati vertikalnu integraciju arhitekture za poticanje ulaganja uspostavom regionalnih i lokalnih jedinstvenih kontaktnih točaka koje će biti uključene u operativne skupine i samostalno pružati potporu manjim projektima od lokalnog značaja.
Preporuka 12 – uspostaviti aplikacijski podržan sustav izvještaja o zastojima u administrativnim postupcima, koji će služiti ubrzanju postupaka i otklanjanju uskih grla u administrativnim procesima.
Preporuka 13 – integracija modela brzog vlaka s reformom javne administracije; iskustva u identifikaciji i otklanjanju prepreka u okviru potpore strateškim investicijskim projektima treba preslikavati na cjelokupnu reformu javne administracije s ciljem olakšavanja svih investicijskih i poslovnih procesa te pritom primjenjivati načela najbolje prakse OECD-a.
Preporuka 14 – uključivanje ključnih vanjskih dionika – gospodarskih interesnih udruženja, predstavnika investitora, konzultanata, stručnjaka i gospodarske diplomacije – u arhitekturu za poticanje investicija, svojevrsni FDI Think Tank, radi stvaranja otvorene platforme koja će osigurati brz protok informacija o investicijskim i poslovnim prilikama i preprekama, razmjenu podataka i mišljenja te pouzdane statističke izvore i analize o investicijama, kao i analize učinaka djelovanja cjelokupne arhitekture.
Preporuka 15 – osigurati najbolje ljude i proračunske resurse za optimalno funkcioniranje arhitekture za poticanje investicija na nacionalnoj i lokalnim razinama vlasti.
Preporuka 16 – reforma obrazovanja s posebnom pažnjom u segmentu visokog školstva s ciljem stvaranja modernog i elastičnog obrazovnog sustava sposobnog za prilagodbu sadržaja i metoda podučavanja prema potrebama tržišta rada; u takvom okviru posebnu pažnju i potporu zaslužuju investicije koje uključuju programe cjeloživotnog obrazovanja radnika te suradnju s lokalnim sveučilištima i drugim obrazovnim institucijama.
Preporuka 17 – ciljano privlačenje investicija koje udovoljavaju kriterijima doprinosa globalnoj konkurentnosti talenata, s naglaskom na privlačenje i zadržavanje najbolje obrazovanih ljudi i talenata iz inozemstva, osobito iz hrvatske dijaspore, te na otklanjanje barijera priznavanju diploma i profesionalnih licenci.
Preporuka 18 – poticanje i fleksibilizacija svih oblika rada studenata, i onih koji studiraju u inozemstvu, vezano uz privlačnost Hrvatske kao ljetne turističke destinacije.
Preporuka 19 – ciljano privlačenje i posebno vrednovanje investicijskih programa koji uključuju fleksibilne modele zapošljavanja i praktičnog rada mladih.
Preporuka 20 – skraćivanje razdoblja u kojem radnik može otići u prijevremenu mirovinu, uz pojednostavljenje administrativnog postupka radnog angažmana umirovljenika.
Preporuka 21 – kontinuirano prilagođavanje testa tržišta rada kako bi se pojednostavili administrativni postupci za angažman stranih radnika na poslovima za koje nema domaćih radnika, kako ne bi dolazilo do usporavanja ili odustajanja od investicijskih i redovnih poslovnih aktivnosti.
Preporuka 22 – neprekidno mjerenje učinaka politika, tehnološki i organizacijski napredak u javnom sektoru kako administrativni poslovi ne bi istiskivali produktivne oblike zaposlenosti u javnom i privatnom sektoru, uz poticanje kontinuiranih ulaganja u nove tehnologije i umjetnu inteligenciju kroz javnu nabavu.
Preporuka 23 – javni sektor preuzima vodeću ulogu u duljem zadržavanju ljudi u svijetu rada i promicanju radnog angažmana umirovljenika.
Preporuka 24 – visoko vrednovanje i poticanje novih investicija u sektorima tradicionalne dominacije državnog sektora kao što su profesionalne usluge, obrazovanje i zdravstvo.
Preporuka 25 – fleksibilizacija ugovaranja radnog vremena, znatno skraćivanje razdoblja isplate naknade tijekom bolovanja na teret poslodavca te pojednostavljenje i digitalizacija administrativnih postupaka.
Preporuka 26 – razmotriti nastavak i intenziviranje poreznih rasterećenja, s posebnim naglaskom na mlade, visokoobrazovane radnike i umirovljenike, kako bi se dodatno osnažila otpornost i atraktivnost hrvatskog tržišta rada.
Preporuka 27 – proširenje pune porezne olakšice za sve zaposlene mlade do 30 godina i proširenje povoljnog poreznog tretmana dohotka od studentskog rada – ukidanje limita.
Preporuka 28 – ponovno uvesti i produljiti olakšicu na obvezni zdravstveni doprinos za mlade radnike do 30 godina na pet godina, čime bi se ostvarile koristi za mlade radnike, poslodavce i državu.
Preporuka 29 – uvesti najvišu godišnju osnovicu za zdravstvene doprinose radi jačanja konkurentnosti i privlačenja visokokvalificiranih radnika.
Preporuka 30 – povećati prag za viši porezni razred poreza na dohodak na 96 000 eura.
Preporuka 31 – razmotriti usklađivanje poreznog tretmana dioničkih planova s poreznim tretmanom ostalih dohodaka od kapitala.
Preporuka 32 – uvođenje posredničkog modela zapošljavanja umirovljenika, uz minimalnu administraciju i ukidanje obveze osiguranja po osnovi radnog odnosa i plaćanja pripadajućih doprinosa zaposlenika.
Preporuka 33 – proširenje poreznih olakšica na preventivne i specijalističke preglede, dodatno osiguranje i druge zdravstvene pogodnosti, uz jasno definirane uvjete i pragove, kako bi se stvorilo poticajnije i zdravije radno okruženje.
Preporuka 34 – podizanje praga za primjenu snižene stope poreza na dobit kako bi se malim i srednjim poduzetnicima omogućilo više prostora za rast.
Preporuka 35 – uvođenje intermedijarne stope poreza na dobit (npr. 12,5 %) koja bi omogućila postupan prijelaz između snižene i standardne stope.
Preporuka 36 – smanjenje standardne stope poreza na dobit na 15 %.
Preporuka 37 – uvođenje poreznih olakšica za zelene tehnologije i održive projekte.
Preporuka 38 – uvođenje poreznih poticaja istraživanja i razvoja i drugih inovacijskih aktivnosti u suradnji s akademskom zajednicom.
Preporuka 39 – povećati jednostavnost i transparentnost postupka ostvarivanja prava na porezne olakšice.
Preporuka 40 – uvođenje mogućnosti kombiniranja poreznih poticaja s drugim programima.
Preporuka 41 – provođenje periodične evaluacije i prilagodbe poreznih olakšica.
Preporuka 42 – uvođenje dodatnog poreznog poticaja za ulaganja u sve vrste obrazovnih programa kako bi se potaknula suradnja privatnog sektora i akademske zajednice.
Preporuka 43 – uvođenje općeg sustava izuzeća od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom udjela u domaćim i inozemnim ovisnim društvima, s jasno definiranim minimalnim kriterijima (npr. minimalni udio 10 %, minimalno razdoblje držanja 12 mjeseci i poslovna svrha ulaganja).
Preporuka 44 – kako bi se spriječilo da porezni poticaji izgube svoju vrijednost, preporučuje se njihova postupna transformacija u QRTC oblik.
Preporuka 45 – uspostava stalnog koordinacijskog tijela ili radne skupine za praćenje implementacije globalnog minimalnog poreza i njegovih učinaka na sustav državnih potpora.
Preporuka 46 – provoditi sustavno praćenje učinaka i komparativnu analizu koji bi Hrvatskoj omogućili da preuzme uspješne prakse drugih zemalja, izbjegne potencijalne rizike i zadrži predvidljiv i usklađen porezni okvir za poticanje ulaganja
Bijelu knjigu 2026. možete preuzeti ovdje: https://www.ficc.hr/hr/white-book/
