Na burzi rada je evidentirano oko 88 tisuća nezaposlenih osoba, no novčanu naknadu prima tek svaki treći.
Iako se ta pomoć godinama pokazivala kao važan oslonac onima koji su ostali bez posla, dio građana odnedavno je ostao bez jedne od ključnih mogućnosti – jednokratne isplate naknade za pokretanje vlastitog posla.
U prosincu 2025. redovitu naknadu primala su 26.615 nezaposlenih, u prosječnom iznosu od oko 700 eura, a za isplate u 2026. osigurano je 145 milijuna eura. Među korisnicima je lani više od tri tisuće osoba zatražilo isplatu cijelog iznosa odjednom kako bi otvorili obrt ili drugu vrstu poslovanja. Riječ je o mjeri koja se godinama smatrala uspješnom, no Hrvatski zavod za zapošljavanje u prosincu je obustavio njezinu primjenu, piše Poslovni dnevnik.
Odluka je posebno teško pala onima koji su već krenuli u poduzetničke vode, oslanjajući se na dotadašnja pravila. Neki su već otvorili paušalne obrte, predali dokumentaciju i računali na sredstva koja su im, u međuvremenu, odbijena. Time su izgubili pravo na mjesečnu naknadu, a poslovanje još nije počelo donositi prihode, pa su se našli u svojevrsnom vakuumu između nezaposlenosti i samozapošljavanja.
Iskustva s terena svjedoče o razočaranju i ogorčenju. Jedan dugogodišnji radnik iz Istre, koji je nakon 25 godina ostao bez posla, planirao je s oko šest tisuća eura jednokratne isplate pokrenuti obrt za uređenje vrtova. Uvjeren je da bi se taj iznos kroz poreze i doprinose u kratkom roku vratio državi. Umjesto toga, najavljuje rad na crno. Sličan osjećaj ima i Karlovčanka Iva, koja je nakon otkaza tek skupila snagu za novi početak, da bi je dočekala obustava mjere na koju je računala.
Jednokratnu isplatu tražio je otprilike svaki osmi nezaposleni koji je imao pravo na naknadu. Sociolog i viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Teo Matković ističe da ovakav razvoj događaja nije iznenađenje. Nakon ukidanja doprinosa za rizik nezaposlenosti 2019. sustav je, upozorava, iz modela socijalnog osiguranja prešao u proračunski financiranu pomoć, što je otvorilo prostor za rezove upravo na najranjivijima.
Iz HZZ-a poručuju da je odluka donesena zbog nedostatka sredstava te se pozivaju na Zakon o tržištu rada i pripadajući pravilnik, prema kojima se jednokratna isplata može odobriti samo ako postoje osigurana financijska sredstva. Naglašavaju i da su ukupne naknade nezaposlenima u 2025. porasle za 27,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zbog rasta plaća i proširenja prava na mlade, te da je bilo nužno zaštititi isplatu redovitih naknada.
No dio stručnjaka smatra da je takvo obrazloženje dvojbeno. Fiskalni trošak, tvrde, u osnovi ostaje isti, a razlika je u tome isplaćuje li se novac postupno ili odjednom, odnosno prenosi li se rizik s države na pojedinca. Do prosinca 2025. korisnici su mogli kombinirati potporu za samozapošljavanje i jednokratnu isplatu. Od 4593 korisnika potpore za samozapošljavanje u toj godini, njih 1639 koristilo je i jednokratnu naknadu, dok se dio zbog jednostavnije procedure odlučivao isključivo za jednokratnu isplatu. HZZ je lani izdao 3117 naloga za takve isplate.
Podaci pritom pokazuju da je mjera bila učinkovita. Čak 89 posto poslovnih subjekata koji su koristili potpore između 2018. i 2024. ostalo je aktivno i dvije godine nakon isteka obveze, što je znatno iznad prosječne stope preživljavanja poduzetnika od oko 70 posto. Trenutačno je u tijeku i analiza opstanka onih koji su koristili samo jednokratnu naknadu.
Najviše su pogođene stotine osoba čiji su zahtjevi zapeli u prijelaznom razdoblju. Trenutačno se rješava 235 zahtjeva iz 2025., a za 84 je već dana suglasnost računovodstva. Iz Zavoda poručuju da se potpora za samozapošljavanje nastavlja te da korisnike usmjeravaju na tu mjeru, uz rok obrade do 30 dana i isplatu u roku od mjesec dana nakon potpisivanja ugovora. Za one koji su ostali bez jednokratne isplate, međutim, neizvjesnost i dalje traje.
