Od 2028. godine kućanstva u Europskoj uniji osjetit će veće račune za grijanje, jer će cijene emisije stakleničkih plinova u zgradama i cestovnom prometu biti uključene u jedinstveno tržište ugljika.
Novi sustav ima cilj potaknuti smanjenje korištenja fosilnih goriva i zaštitu klime, ali poskupljenje neće biti jednako u svim državama.
Prema istraživanju zaklade Bertelsmann, oko 103 milijuna kućanstava u EU bit će pogođeno novim obračunom, piše Poslovni dnevnik.
Procjenjuje se da će tona ispuštenog ugljičnog dioksida stajati 60 eura, što će prosječno povećati godišnje troškove grijanja za 17 eura po kućanstvu.
Razlike među regijama bit će značajne. U srednjoj i istočnoj Europi, gdje se još uvelike koriste fosilna goriva, kućanstva bi mogla plaćati i 100 do 400 eura više godišnje. Najveći udar na račune očekuje se u Poljskoj, gdje bi trošak grijanja mogao porasti za 372 eura, dok bi Slovačka kućanstva trebala računati na 243 eura više. Hrvatska je treća s prosječnim povećanjem od 207 eura, a Slovenija blizu, s 198 eura.
S druge strane, u državama koje su već uključile cijenu ugljika u svoje račune grijanja, troškovi bi mogli pasti. Primjerice, u Švedskoj bi kućanstva mogla uštedjeti 273 eura godišnje, a u Danskoj 102 eura.
Zaklada Bertelsmann upozorava da će novi sustav utjecati na potrošače diljem EU, ali istovremeno potaknuti prijelaz na čišće izvore energije.
