Prošle godine Zemlja je doživjela izuzetno visoke temperature, koje je klimatska zajednica označila kao treću najtopliju godinu ikad zabilježenu.
Stručnjaci upozoravaju da 2026. vjerojatno neće donijeti olakšanje, dok ekstremni vremenski događaji i rekordni šumski požari u Europi i Sjevernoj Americi potvrđuju ubrzano globalno zagrijavanje.
Podaci Copernicusa i Berkeley Eartha pokazuju da su posljednjih 11 godina najtoplije ikad, s 2024. na prvom mjestu, 2023. na drugom, a 2025. tek neznatno hladnija od 2023. UK Met Office također potvrđuje da je 2025. treća najtoplija godina od početka mjerenja 1850. godine, piše Poslovni dnevnik.
Prosječne globalne temperature u zadnje tri godine premašile su 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Stručnjaci naglašavaju da ovaj nagli porast pokazuje ubrzanje zagrijavanja i da njegovi učinci postaju sve vidljiviji.
Oko 770 milijuna ljudi iskusilo je ekstremne vrućine, a rekordno hladnih prosjeka nije bilo ni na jednom mjestu. Antarktik je zabilježio najtopliju, a Arktik drugu najtopliju godinu u povijesti mjerenja. Posebno su pogođene regije poput Srednje Azije, Sahela i sjeverne Europe.
Prošle godine ekstremni vremenski događaji obuhvatili su toplinske valove, ciklone, oluje i razorne šumske požare. Požari u Europi proizveli su najveće ukupne emisije stakleničkih plinova ikad zabilježene, dok su uragan Melissa i monsunske poplave u Pakistanu izazvali veliku smrtnost i štetu. Stručnjaci ističu da je glavni uzrok globalnog zagrijavanja stalno izgaranje fosilnih goriva.
Klimatski stručnjaci upozoravaju da bi granica od 1,5 °C mogla biti dosegnuta ranije nego što se očekivalo, možda već do kraja ovog desetljeća. Prekoračenje te granice donosi dulje i intenzivnije toplinske valove, snažnije oluje i poplave.
Predviđa se da 2026. neće prekinuti trend rasta temperatura. Ako se pojavi fenomen El Niño, godina bi mogla biti još toplija, ali i bez njega stručnjaci očekuju da će biti među pet najtoplijih ikad zabilježenih godina.
Napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova stagniraju u razvijenim zemljama. U SAD-u su emisije prošle godine ponovno porasle, dok su Njemačka i Francuska usporile tempo smanjenja. Osim stakleničkih plinova, dodatni čimbenici poput promjena u brodskom gorivu također doprinose zagrijavanju.
Sveukupno, porast temperatura i učestalost ekstremnih vremenskih događaja jasno pokazuju hitnost djelovanja, dok glavni uzrok ostaje ljudska aktivnost.
