Od 1. siječnja struja je poskupjela, a potkraj prošle godine i plin. Zimski hladni valovi doveli su i do rekordne potrošnje, što dodatno opterećuje kućne budžete.
O utjecaju rasta cijena energenata na standard građana i industriju razgovarali su predstavnici Ministarstva gospodarstva, HEP-a, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata u emisiji HTV-a “Otvoreno”, prenosi Poslovni dnevnik.
Predsjednik Uprave HEP ODS-a, Anton Marušić, pojasnio je da su u posljednja dva mjeseca zabilježena dva povećanja – naknade za opskrbu od studenog i mrežarine od siječnja, što zajedno čini rast cijene električne energije za oko 12 posto. Za prosječno kućanstvo, koje godišnje troši oko 3.200 kilovatsati, to znači dodatnih 22 eura godišnje. Unatoč tome, Hrvatska i dalje spada među zemlje s najnižim cijenama struje u Europskoj uniji, a elektroenergetski sustav ostaje stabilan i dobro povezan sa susjednim državama.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, upozorio je da udar na standard građana traje već nekoliko godina. Dok su Vladine subvencije donekle ublažile rast cijena energenata, cijene hrane, usluga i proizvoda snažno su porasle, posebno nakon rata u Ukrajini. Danas u Hrvatskoj cijene u nekim kategorijama premašuju prosjek EU, dok plaće i mirovine ostaju znatno niže – prosječna bruto plaća je oko 1.100 eura manja od prosjeka EU-a, a preko 700.000 umirovljenika prima mirovinu ispod 500 eura. Novosel ističe pitanje tržišnih plaća i mirovina u odnosu na cijene koje su dosegle europsku razinu.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naglasio je da inflacija ne pogađa sve građane jednako. Realno, plaće u Hrvatskoj su od 2019. porasle 26 posto, dok je produktivnost rasla upola sporije, ali rast cijena hrane snažnije pogađa one koji veći dio prihoda troše na osnovne potrepštine. On je također upozorio da cijene električne energije za industriju u Hrvatskoj rastu u odnosu na EU prosjek, što može utjecati na konkurentnost.
Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, Željko Krevzelj, podsjetio je da je na snazi deveti paket Vladinih mjera koji subvencionira cijene struje za kućanstva i poduzetnike, smanjujući račune za dio potrošnje do 26,7 posto. Naglasio je da su ulaganja u konkurentnost i održivost ključna za poticanje industrije te da se energetska samodostatnost planira i kroz male modularne nuklearne reaktore i druge tehnologije poput geotermalne energije.
Marušić je pojasnio da se višom cijenom ne kažnjavaju kućanstva koja troše više od 3.000 kilovatsati, već se umanjuje subvencija. Novosel je priznao Vladinu pomoć, ali je istaknuo da i dalje raste cijena osnovnih proizvoda, pa sindikati planiraju zahtjev za povećanjem plaća.
