Blagdansko razdoblje na kraju 2025. godine obilježila je rekordna potrošnja građana, potvrđuju podaci Porezne uprave.
Tijekom prosinca 2025. u svim djelatnostima koje se prate kroz sustav fiskalizacije ostvarena je potrošnja od 3,86 milijardi eura, što je 342 milijuna eura ili 10 posto više nego u istom mjesecu godinu ranije, kada je potrošeno 3,51 milijardu eura.
Posebno snažna bila su posljednja četiri dana prosinca, tijekom kojih je kroz fiskalne blagajne prošlo 21,8 milijuna računa u ukupnoj vrijednosti od oko 450 milijuna eura, čime je nastavljen trend rekordnog blagdanskog prometa. Ukupno je u prosincu izdano 203,2 milijuna računa, u usporedbi s 195,2 milijuna u prosincu prethodne godine.
Najveći dio potrošnje ostvaren je u djelatnosti trgovine, gdje je fiskalizirano 139,2 milijuna računa u vrijednosti 2,94 milijarde eura. U ugostiteljstvu je pak evidentirano oko 35,6 milijuna računa, uz potrošnju od 384,9 milijuna eura.
Rast maloprodaje u većini županija
U trgovini na malo tijekom prosinca ostvaren je promet od 2,55 milijardi eura, što predstavlja rast od 8,14 posto u odnosu na prosinac prethodne godine. Istodobno je broj računa povećan za 3,6 posto, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović.
Najveći rast prometa zabilježen je u Požeško-slavonskoj županiji s 11,06 posto, slijedi Krapinsko-zagorska županija s 10,79 posto, dok su Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija ostvarile rast od 10,16 posto.
-Rast ukupnog prometa, pa i u navedenim županijama, u prvom redu posljedica je prelijevanja raspoloživog dohotka kućanstava koji, zahvaljujući pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, zadnjih godine raste – objašnjava Bogović.
Na godišnjoj razini, ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u maloprodaji dosegnula je 28,3 milijarde eura, što je 6,5 posto više nego u 2024. godini, dok je broj računa porastao za 0,59 posto. Najveći godišnji rast vrijednosti prometa zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji s 10,3 posto, koja ujedno bilježi i najveći rast broja računa od 3,14 posto.
Najuspješniji mjesec po prometu u maloprodaji bio je srpanj, s više od 2,9 milijardi eura, dok je najveći međugodišnji rast ostvaren u travnju (12,41 posto) zbog učinka Uskrsa, te u lipnju (11,35 posto) zahvaljujući iznimno dobroj turističkoj predsezoni.
Pozitivna očekivanja i za 2026. godinu
Stručnjak za trgovinu Drago Munjiza ističe kako je osobna potrošnja jedna od ključnih sastavnica BDP-a, te da njezin rast odgovara svima koji upravljaju makroekonomskim procesima u zemlji.
-Uzroci rekordne potrošnje u prosincu povezani su s potrošačkim navikama građana koji se nisu mijenjale godinama, a navike u kontinuitetu pokazuju sklonost ka usmjeravanju većeg dijela dohotka u takve aktivnosti, posebice za kontinuiranog rasta prosječnih plaća u državi. Iako je u drugom dijelu godine došlo do usporavanja količinske prodaje u maloprodaji, rast krajnjih cijena, odnosno inflacija u robi široke potrošnje (CPI indeks), kompenzira usporavanje količinskog rasta prodaje i omogućuje rekordne iznose realizacije trgovaca – rekao je Munjiza.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja u maloprodaji u studenom je porasla 32. mjesec zaredom, na godišnjoj razini za 1,4 posto. U prvih 11 mjeseci 2025. godine promet u maloprodaji povećan je za 3,4 posto, dok je BDP u trećem tromjesečju zabilježio rast 19. kvartal zaredom, i to za 2,3 posto.
Uz očekivani nastavak pozitivnih makroekonomskih kretanja tijekom 2026. godine, projekcije HNB-a predviđaju rast realnog BDP-a od 2,8 posto, uz nastavak stabilne osobne potrošnje. Domaća potražnja trebala bi ostati glavni pokretač gospodarskog rasta, uz očekivano usporavanje inflacije na 3,1 posto na godišnjoj razini, poručili su ovih dana iz Hrvatske gospodarske komore.
