S prvim danom nove godine na snagu stupio je niz zakona koji su izazvali snažne rasprave u javnosti i političkom prostoru. Riječ je o zakonima iz područja prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti, dijelu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kao i novim pravilima za dopunski rad u zdravstvu te uvođenju kulturne iskaznice.
Hrvatski sabor je krajem prošle godine, većinom glasova i uz protivljenje oporbe, usvojio Zakon o prostornom uređenju, Zakon o građenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji su stupili na snagu 1. siječnja. Ovi se propisi u javnosti često nazivaju Bačićevi zakoni, prema ministru nadležnom za njihovo donošenje.
Prema novom zakonskom okviru, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, ujednačeni i povezani sa sustavom eDozvole, čime se želi ubrzati i pojednostaviti administrativne procedure. Izdavanje građevinskih dozvola, osobito za obiteljske kuće, trebalo bi se provoditi u roku od najviše 30 dana.
Zakon dodatno ograničava etažiranje turističkih objekata, koje je dopušteno isključivo u zonama hotela visoke kategorije. Po prvi se put uvodi obveza izrade Plana održavanja zgrada, kao i primjena BIM modela, digitalnog 3D alata koji povezuje projektante, investitore i izvođače, s ciljem veće preciznosti i učinkovitosti u gradnji.
Jedna od važnijih novosti je i povratak urbane komasacije, instituta koji je bio ukinut 2014. godine. Postupak komasacije može se pokrenuti na zahtjev 50 posto plus jednog vlasnika zemljišta, dok jedinice lokalne samouprave određuju njezin obuhvat.
Uz to, od 1. siječnja primjenjuju se i odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, prema kojima će upravitelji zgrada biti novčano sankcionirani ako nisu podnijeli zahtjev za OIB zgrade.
Novi zakonski paket donosi duboke promjene u sustavu prostornog planiranja i gradnje, uz najavu brže administracije i veće transparentnosti, ali i dalje ostaje predmet rasprava zbog mogućih posljedica u praksi.
