Hrvatskoj je jučer isplaćena sedma rata sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od milijardu i 70 milijuna eura, što predstavlja najveću pojedinačnu uplatu iz Europskog proračuna od ulaska zemlje u Europsku uniju prije više od 12 godina.
Tom uplatom ukupno povučena sredstva iz NPOO-a dosegnula su 6,4 milijarde eura, čime se Hrvatska svrstava među najuspješnije države članice u provedbi tog europskog instrumenta.
Osvrćući se na gospodarske rezultate u 2025. godini, premijer Andrej Plenković istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo raste već 19 kvartala zaredom te da je bruto domaći proizvod po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka Europske unije, što je povećanje od 16 postotnih bodova u posljednjih devet godina.
Kao sljedeći cilj naveo je prelazak granice od 80 posto prosjeka EU-a, piše Poslovni dnevnik.
Plenković je posebno naglasio stabilnost javnih financija, koju potvrđuju i tri vodeće kreditne agencije zadržavanjem investicijskog kreditnog rejtinga Hrvatske na razini A. Takve ocjene, prema njegovim riječima, odražavaju povjerenje u odgovorno upravljanje javnim financijama i političku stabilnost zemlje.
U tom kontekstu istaknuto je i jačanje domaćeg tržišta kapitala. Tijekom proteklih nekoliko godina realizirano je 18 izdanja državnih vrijednosnica, u koje su građani uložili 4,6 milijardi eura te sada drže oko devet posto ukupnog javnog duga.
Govoreći o inflaciji, premijer je naglasio da je ona najviše pogodila najranjivije skupine stanovništva, zbog čega je Vlada nastavila s paketima pomoći. Do sada je doneseno devet paketa mjera ukupne vrijednosti 8,5 milijardi eura, koji uključuju subvencioniranje energenata, ograničavanje cijena 170 proizvoda, snižavanje stopa PDV-a, mjere za veću transparentnost cijena te 11 jednokratnih potpora umirovljenicima. Prema projekcijama Ministarstva financija, inflacija bi u 2026. godini trebala iznositi oko 2,8 posto.
Plenković je poručio da Hrvatska u 2026. ulazi s pozitivnim trendovima, ali i s dozom opreza zbog mogućeg gospodarskog usporavanja u Europi i svijetu. Usvojeni državni proračun za 2026. godinu, dodao je, usmjeren je na daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada.
Među ključnim strateškim ciljevima naveo je i ulazak Hrvatske u OECD, donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, novog zakona o obrtu i industrijske strategije, kao i ubrzanje energetske i klimatske tranzicije te razvoj poljoprivrede usmjeren prema proizvodnji sigurne i zdrave hrane.
Sredstva iz najnovije uplate NPOO-a bit će usmjerena na gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola diljem zemlje, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada stradalih u potresu u Zagrebu te na području Siska i okolice, projekte energetske učinkovitosti, nabavu 30 novih tramvaja za Zagreb i Osijek te autobusa na alternativni pogon za gradski i prigradski javni prijevoz.
