U Kući Janka Leskovara u Pregradi danas, 11. prosinca 2025. je održano svečano predstavljanje novog romana Božidara Brezinščaka Bagole “Traganje za samim sobom”.
Bio je to prvi književni program u netom obnovljenoj rodnoj kući slavnog hrvatskog književnika, što je događaju dalo dodatnu simboliku i svečanost.
Predstavljanje je organizirano uoči 164. obljetnice Leskovarova rođenja te je bilo dio manifestacije Advent u Pregradi, koja već tradicionalno donosi niz kulturnih i umjetničkih sadržaja rekao je Davor Špoljar, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Pregrada, v.d. ravnatelj Muzeja grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina.
-Ovo nam je prvo predstavljanje knjige u ovoj kući nakon obnove, a tu čast odlučili smo dati našem dugogodišnjem suradniku i prijatelju, članu Odbora za očuvanje baštine književnika Janka Leskovara, predsjedniku Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Božidaru Brezinščaku Bagoli i njegovom dopunjenom, proširenom romanu “Traganje za samim sobom” koji je prošlog mjeseca, ako se ne varam, izašao iz tiska u izdanju nakladničke kuće Fraktura, prije manje dva tjedna predstavljen je u Zagrebu-rekao je Špoljar te ukratko predstavio biografske crtice iz života Božidara Brezinščaka Bagole.
-Roman, između ostalog sadrži veliki broj opisa Zagorja, zagorskih krajeva, ljudi i običaja-rekao je Špoljar te pročitao ulomak iz knjige “Traganje za samim sobom”.
Božidar Brezinščak Bagola, autor romana “Traganje za samim sobom” istaknuo je kako mu je Janko Leskovar jedan od najdražih zavičajnih autora.
-Roman sam počeo pisati još tijekom gimnazijskih i studentskih dana, a njegovo razdoblje odvija se između 1968. i 1978. Na pisanje i objavljivanje prvog izdanja posebno me potaknula hrvatska pjesnikinja Vesna Parun, s kojom sam 1976. vrlo intenzivno surađivao. Zahvaljujući toj suradnji dijelovi rukopisa objavljeni su u zagrebačkom časopisu Teka, beogradskom Savremeniku i novosadskom Letopisu Matice srpske. Te su objave otvorile vrata mnogim književnicima i urednicima – rekao je Brezinščak Bagola.
-Tako sam došao i do tadašnjeg glavnog urednika beogradske nakladničke kuće Prosveta, Jurena Pavlovića, poznatog srpskog pjesnika. Rukopis mu se izrazito svidio te ga je uvrstio u izdavački program. Godine 1978. predao sam gotov rukopis, no iste godine život nas je “razdvojio”, diplomirao sam, napustio Beograd i vratio se u rodni kraj, u općinu Pregradu, kojoj je pripadao i Hum na Sutli – izjavio je.
-Već po povratku primljen sam u Staklarsku tvornicu Straža, gdje im je bio potreban prevoditelj. Dobio sam posao prevoditelja s njemačkog jezika i urednika tvorničkih novina. Zbog obaveza u tvornici više se nisam mogao vraćati u Beograd, iako me je urednik redovito izvještavao o tome kako roman napreduje, kakve reakcije dobiva i da je ušao u najuži izbor za tada najznačajnije književne nagrade u Jugoslaviji. Kasnije sam se, tijekom godina, vraćao prvotnom rukopisu i nadopunjavao ga novim zapisima i pričama, želeći što dublje prikazati unutarnja zbivanja koja sam proživljavao kao mladić-pojasnio je Bagola.
Roman je nakon 45 godina ponovno ugledao svjetlo dana kada ga je 2022. objavio na jednom portalu. Ta je objava nekako stigla do glavnog urednika Frakture, koji se snažno zainteresirao za rukopis te su ubrzo potpisali ugovor.
-Za pisca nema većeg doživljaja nego kad prvi roman, nakon toliko vremena, ponovno izađe i to u dopunjenom, lijepo opremljenom izdanju. To me zaista učinilo sretnim-poručio je.
Program je upotpunio nastup Mile Cesarec, učenice 8. razreda Osnovne škola Janka Leskovara iz Pregrade koja je pročitala sastavak pod nazivom “Knjige ostaju – mi se mijenjamo”.
Osim književnosti, umjetnost pisane riječi, večeras su posjetitelje dočekale i predivne note. Večerašnje glazbene gošće bile su Lucija Vrhovski i Dora Kolar, članice Kulturno-umjetničkog društva Pregrada, a ujedno i članice Vokalnog sastava Strune, koje su nedavno na državnom natjecanju u Đurđevcu proglašene najboljima u Hrvatskoj, o čemu smo pisali OVDJE!
Nakon glazbenog dijela, nastavljeno je predstavljanje romana “Traganje za samim sobom”.
Uz Davora Špoljara i autora, o romanu je govorila profesorica Vlasta Horvatić-Gmaz, književna kritičarka, koja je okupljenoj publici približila tematsku slojevitost i poetsku vrijednost Bagolina novog djela. Ovom je prilikom Špoljaru poklonila prvo izdanje časopisa u kojem je djelo Janka Leskovara.
-Bagola je jedan vrlo kompleksan autor. Piše razne žanrove, pod žanrove, sjajan je prevoditelj i osnovna karakteristika njegovog proznog stvaralaštva je predstavljanje svog vlastitog života, duhovnog života u literaturu-rekla je naglasivši kako je Traganje za samim sobom amblematski naziv.
Kazala je kako je autor novim izdanjem u već postojeće izdanje uklopio pisana prozna djela koja se odnose na razdoblje nakon stvaranja prvog izdanja.
-Sada smo dobili puno šire, kompleksnije djelo. Ovdje ne progovara samo u “ja” formi, već su tu njegovi alteregi i drugi junaci koji se na neki način kreću u tim godinama njegovog života da bi se na koncu vratio u zavičaj-pojasnila je.
Goran Horvat, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Pregrade i izaslanik gradonačelnika, naglasio je kako je riječ o zaista lijepom i važnom događaju za Pregradu.
-Smatram da Bagola ima iznimno širok spektar rada i djelovanja. Drago mi je što se vratio na svoju rodnu grudu i što piše o Zagorju na svom materinskom jeziku. Zahvaljujem mu na svemu što prezentira za nas, kao i na tome što je upravo Pregradu, odnosno kuću Janka Leskovara, odabrao za predstavljanje knjige koja je sada obnovljena i proširena – rekao je Horvat.
–Kuća Janka Leskovara počinje živjeti jer ovo je prvi događaj otkako je otvorena i nadam se da će ih biti još mnogo. Prostor je prekrasan i zaista bi bila šteta ne iskoristiti ga. Ovo je dokaz koliko kulturna baština može obogatiti naš kraj, ali i koliko su važni ljudi koji svojim radom i stvaralaštvom doprinose da se ta baština prenosi dalje – dodao je istaknuvši kako ovakvi susreti pokazuju da Pregrada ima što ponuditi u kulturnom smislu.
Događaj je završio druženjem posjetitelja s autorom, uz razmjenu dojmova o romanu.
O Božidaru Brezinščaku Bagoli:
Božidar Brezinščak Bagola, čiji autointervju možete pronaći OVDJE, rođen je 9 studenog 1947. u Vrbišnici (općina Hum na Sutli, Hrvatsko zagorje). Srednju vjersku školu završio je na Svetom Duhu u Zagrebu. Već kao gimnazijalac pisao je pjesme, pripovijetke i književne osvrte. Studij teologije započeo je u Ljubljani, nastavio u Eichstättu i Münchenu, a diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. Zbog pripovijetke žrtva unatoč svemu” s temom homoseksualnosti u crkvenim odgojnim ustanovama, objavljene u Večernjem listu 15. prosinca 1973, bilo mu je uskraćeno ređenje za svećenika i morao je smjesta napustiti zgradu bogoslovije na zagrebačkom Kaptolu. Kao diplomirani teologi gastarbajter” upisao je studij filozofije u Münchenu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1978. Iste godine vratio se u rodni kraj i zaposlio se u Humu na Sutli kao prevoditelj s njemačkog jezika, urednik radničkih novina i rukovoditelj službe za informiranje i kulturu Tvornice stakla Straža. Od 1990. do 1993. bio je kadrovski direktor tvornice, od 1993. do 1996. načelnik općine Hum na Sutli, od 1996. do 2001 ravnatelj Humskog kulturnog središta, od 2001. do 2009. načelnik općine Hum na Sutli u dva uzastopna mandata, a od 2009. do odlaska u mirovinu 2012. knjižničar Narodne knjižnice u Humu na Sutli.
Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskog filozofskog društva, Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva i Esperantskog društva Trixini.
U listopadu 2021. dodijeljena mu je Povelja počasnog člana Društva slovenskih pisateljev u Ljubljani. Dobitnik je Nagrade Fonda „A. B. Šimić” za prvu pjesničku zbirku 1971. godine, Nagrade dr. Stjepan Kranjčić” za duhovno pjesništvo 2010, Nagrade „Rikard Jorgovanić” za pjesničku zbirku na materinskom humskom govoru 2013, Nagrade „Franjo Horvat Kiš” za najbolji putopis 2017. i Nagrade „dr. Stjepan Kranjčić” za najbolji duhovni putopis 2018. Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. Redom danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Krapinsko-zagorska županija dodijelila mu je 2007. Plaketu za životno djelo, a Općina Hum na Sutli 2017. Priznanje za životno djelo.
Pjesme: Bjegunac svete uspomene (s predgovorom Ante Stamaća), NZMH, Zagreb
1971; Samoobsodba (s pogovorom Edvarda Kocbeka), Mladinska knjiga, Ljubljana 1974; U ime pračovjeka (s pogovorom Francija Zagoričnika), Spektar, Zagreb 1983; Sve hladnija svanuća (s pogovorom Gojka Sušca), Spektar, Zagreb 1984; Staklo u nama (s predgovorom Ive Kalinskog), Kajkavsko spravišče, Zagreb 1990; između sumnje i predanja (sabrane pjesme s pojašnjenjima), Alfa, Zagreb 2007; Moja duša s tvojom (s predgovorom Ivana Hercega), Tonimir, Varaždinske Toplice 2012; Humske popeifke (s pogovorom Božice Pažur), Tonimir, Varaždinske Toplice 2013; Djedomir (s pogovorom Antona Šuljića), Varaždinske Toplice 2022.
Proza: Traganje za samim sobom (roman), Prosveta, Beograd 1980; Razdruživanje (pripovijetke), Ogranak MH, Pregrada 1992; Zapisi jednog bogoslova (lirska proza), Stećak, Zagreb 1994: Zavičajna radost življenja (ogledi), Naklada Jurčić, Zagreb 1997; S one strane Dunovo (roman), NZMH, Zagreb 2002; Moje slovenske izkušnje (na slovenskom), Mohorjeva družba, Celje 2003, Sutla kao sudbina (putopisi, memoari, eseji i ogledi), Matis, Pregrada 2005; Od Taborskog do Olova (hodočasničke priče), UPT, Đakovo 2005, Nadgrobna svjetlost (biografski roman), UPT, Đakovo 2006; Em smo Horvati (novele), Alfa, Zagreb 2008, Sam svoj dokaz (dnevnički zapisi), Tonimir, Varaždinske Toplice 2011; U sjeni ljepote (biografski roman), Alfa, Zagreb 2014; Tu in tam čez mejo (na slovenskom), Literarna družba, Maribor 2015, Dobrodošla košava (roman), Orionart, Beograd 2016; Hitac u potiljak (biografski roman). Alfa, Zagreb 2019; Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca (zapisi, eseji, ogledi i pogledi), Mala biblioteka DHK, Zagreb 2020; Književnim stazama Hrvatskog zagorja (vodič knjiga), HZKD, Klanjec 2021.
