Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas, 1. prosinca 2025. godine, svečano je obilježio 105 godina od svog osnutka.
Svečanost je održana u Kongresnoj dvorani Fakulteta, a među ostalima su prisustvovali i predsjednik RH Zoran Milanović; izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović; izaslanik predsjednika Vlade RH, podpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac; izaslanik gradonačelnika Zagreba Damir Bakić; rektor sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić; dorektori Jurica Pavičić, Tomislav Josip Mlinarić, Tibor Ventek, Dubravko Majetić, Tomislav Bolanča; rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić; rektor Sveučilišta Libertas Ivo Andrijanić; prorektor Sveučilišta u Osijeku Boris Crnković; prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Robert Tolivić; zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek; viceguverneri HNB-a Tomislav Čorić i Maroje Lang; predstavnici veleposlanstava Republike Češke, Poljske, Slovačke, Republike Litve, Gruzije i Irske.
Na proslavi kojom se obilježava 105 godina izvrsnosti su održani prigodni govori, a dodijeljena su i priznanja te nagrade zaslužnim pojedincima koji su svojim radom pridonijeli razvoju Fakulteta i šire akademske zajednice.
Dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sanja Sever Mališ na početku svečanosti pozdravila je sve prisutne.
-Danas obilježavamo veliku 105. obljetnicu Fakulteta. 105 nije samo brojka na papiru, to je priča-generacija za generacijom, jedna misija, jedno naslijeđe koje traje više od stoljeća-rekla je naglasivši kako je to priča o ljudima koji su vjerovali da obrazovanje može mijenjati društvo.
Dodala je kako je to priča o profesorima koji su učili s vizijom, studentima koji su učili s ambicijom i zajednica koja se gradila na entuzijazmu, upornosti i hrabrosti.
-Danas, dok obilježavamo okruglu, povijesnu obljetnicu slavimo godine, ali ono što je važnije, slavimo ljude koji su ovu instituciju učinili jednom od najvažnijih obrazovnih središta u regiji-rekla je te dodala kako je prošla godina bila povijesna.
Naime, Fakultet je postao nositelj trostruke krune međunarodne akreditacije.
-Ove godine, taj smo status potvrdili. Pozicionirali smo se u manje od jedan posto takvih fakulteta u svijetu i jedini smo takav fakultet u Hrvatskoj. To je potvrda kvalitete, etike, sustavnosti, a prije svega ljudi jer trostruku krunu ne dobiva zgrada, već profesori koji pomiču granice predavaonica, znanstvenici koji su među najcitiranijima na svijetu, stručne službe koje nesebično drže sustav stabilnim, studenti koji nose znanje u svijet i naši partneri te bivši studenti koji vjeruju u naš rad. To priznanje pripada vama-poručila je dekanica napomenuvši kako je međunarodna uloga Fakulteta ove godine dodatno ojačala.
Fakultet danas ima više od 200 potpisanih međunarodnih ugovora s institucijama iz preko 50 zemalja svijeta od kojih polovica ima barem jednu akreditaciju, a više od 30 su trostruko akreditirane institucije.
Ove godine potpisana su i nova partnerstva s fakultetima iz Brazila, Velike Britanije, Indije i Meksika, a među njima s dva trostruko akreditirana fakulteta.
-Tu je i tradicija gostovanja veleposlanika. Ove godine studentima su predavanja održali veleposlanici Švedske, Španjolske i Kine pružajući izravan uvid u međunarodne perspektive-rekla je spomenuvši kako nastavljaju biti najveći fakultet po broju međunarodnih mobilnosti.
Čak 350 stranih studenata studiralo je na fakultetu ove godine, a više od 250 studenata otišlo je na razmjenu u više od 20 zemalja.
-Ekonomski fakultet Zagreb danas je međunarodna učionica i to svakim danom sve više. U protekloj godini naši su nastavnici objavili 470 radova od čega 238 u časopisima. Od tih 238, njih 86 je objavljeno u Q1 časopisima, 34 u Q2-navela je te naglasila kako istraživači s fakulteta sudjeluju u više od 10 međunarodnih projektnih konzorcija.
Napomenula je kako to nisu samo podaci, već dokaz da Ekonomski fakultet u Zagrebu stvara znanje koje ima globalnu relevantnost, a kako kaže, ta se relevantnost ne vidi samo u znanstvenim radovima, već u projektima koji mijenjaju zajednicu, potiču poduzetništvo i otvaraju prilike tamo gdje ih nije bilo.
-Tu je i program koji osnažuje žene poduzetnice i pomaže im pretvoriti ideje u održiva poslovne ideje. Imamo i projekt financijske i porezne pismenosti. Naši profesori i studenti vode radionice i programe te jačaju financijsku i porezni kulturu mladih i odraslih-rekla je Sever Mališ te navela još nekoliko projekata koje Fakultet provodi.
Istaknula je kako je posebno ponosna na studente s invaliditetom koji su ove godine ostvarili izuzetan uspjeh. Naime, projekt Siadus nagrađen je Rektorovom nagradom kao primjer inovativnosti, promišljenosti i hrabrosti.
Spomenula je kako je u 2024./2025. godini održano 13 promocija, a promovirano je ukupno 1.350 studenata, od čega 734 sveučilišna magistra, 197 magistara, 347 prvostupnika, 29 diplomiranih na studiju na engleskom jeziku i 43 doktorana i poslijediplomaca.
U povijesti Fakulteta zabilježeno je više od 92.000 diplomanata i gotovo 1.000 doktoranata.
-Sve se to događa u zgradi koja pola stoljeća čeka svoje novo ruho. Obnova koja je u tijeku oblikovat će prostor dostojan 21. stoljeća-nove dvorane i laboratorije, nove zajedničke prostore za studente, moderne uvijete za rad naših profesora i istraživača, funkcionalnije prostore za administraciju-to nije samo građevinski projekt, već projekt identiteta i projekt naše budućnosti-naglasila je Sever Mališ.
Kazala je kako u godini 105. obljetnice Fakulteta želi jasno reći da Ekonomski fakultet u Zagrebu je velik zbog svojih ljudi, zbog 18 katedru, zbog nastavnika i znanstvenika, zbog stručnih službi, asistenata i doktoranata te zbog studenata koji su, kako kaže, srce ovog poziva.
-Vi ste razlog svakog postignuća i identitet ovog fakulteta. Ako trebam reći što je najvažnije u ovih 105 godina Fakulteta, onda ću reći: ljudi prije svega. 105 godina je veliko razdoblje, a mi smo tek na početku nove epohe. Obnova nam donosi novi dom, trostruka kruna donosi globalno povjerenje, projekti donose inovacije, a internacionalizacija donosi širinu. Programski ugovori donose financijsku stabilnost, ali ono najvažnije-naši ljudi, oni donose smisao-zaključila je dekanica Sever Mališ.
Kako je riječ o velikom i izvrsnom fakultetu rekao je rektor sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.
-Kada fakultet ima tri akreditacije, onda to spada u kategoriju najbolje izvrsnosti koju netko može postići. Ono se ne postiže slučajno. Ono se postiže jer ste hrabri, jer ste uporni, jer je netko htio pokrenuti i imao snage pokrenuti fakultet-rekao je Lakušić naglasivši kako treba biti globalno jak i globalno vidljiv za postići takve akreditacije.
Istaknuo je kako upravo to čini Ekonomski fakultet.
-Upravo generacije koje iznjedre u ovih učionicama i u ovoj ustanovi pokazuju da ovakva obrazovanja pomažu da uspijevate, ne samo u okvirima vlasti gdje sudjeluju upravo alumniji ovog fakulteta i djelatnici ovog fakulteta, gdje će studenti, budući eksperti, i stručnjaci iz područja ekonomske znanosti raditi, sudjelovati, naravno doprinositi razvojima i, ono što je ključno, kad trebate nešto učiniti, preračunati što će biti i dati doprinos za neki projekt ili neki smjer koji odlučimo, mogu upravo eksperti ovog fakulteta-kazao je Lakušić.
Spomenuo je kako je Sveučilište u Zagrebu zadnje potpisalo programski ugovor zato što je najveće, najsloženije, najkompliciranije, u jednom dijelu sa najvećim brojem sastavnicama i to je trebalo sve umrežiti i holistički posložiti kako bi imali kvalitetan i dostatan izvor financiranja.
-Moramo pokazati koliko dostupno financiranje može pomoći razvoju sveučilišta i zašto je važno-naglasio je.
Kazao je kako pojam novca i milijardi nije problematičan ako se u pravom smjeru usmjeri, definira, posloži, ako se vide rezultati.
-Cilj obnove je dobivanje kvalitetne infrastrukture kako bi mogli postizati upravo ono što je važno, kako bi mogli postizati još bolje, još kvalitetnije rezultate i kako bi imali ono što je važno za studente i djelatnike-kazao je te je naglasio kako je bitno biti hrabar kako bi se dobila akreditacija fakulteta.
Naglasio je kako danas svijet nije jednostavan uz sve globalne izazove i sigurnosna pitanja.
-Važno je upoznati se sa svim globalnim izazovima, sigurnosnim pitanjima, a jedno od onih pitanja je koje se uvijek veže na to je koliko to sve općenito vrijedi ili koliko će to opteretiti sustav i zašto baš sustav u tom smjeru ulaže određena sredstva, a to procjenjuju opet eksperti koji dolaze iz ovakvih ustanova-kazao je Lakušić naglasivši kako je to važno.
Dodao je kako se studijski programi stalno unapređuju i moderniziraju.
-Radi se na kolegijima koji su važni i bitni, ali se radi na internacionalizaciju studijskih programa što je dodatno važno. Radi se o studijskih programa koji se umrežavaju sa drugim sveučilištima, pogotovo na engleskom jeziku i kada je riječ o doktorskim studijima gdje imamo eksperte iz cijeloga svijeta koji studiraju ovdje u Hrvatskoj na Sveučilištu u Zagrebu sa partnerskim sveučilištim.
Vrijedi spomenuti kako je prije oko dva tjedna Fakultet dobio i nagradu Sveučilišta u Zagrebu za iskorake u pripremi nastavne literature upravo za eksperte koji se tamo obrazuju.
-Ovdje se stvaraju stručnjaci koji će moći kvalitetnije prenijeti znanje novim generacijama, svojim studentima-rekao je čestitavši nagrađenima.
Kako već više od stoljeća ovaj Fakultet “odgaja” generacije ekonomista, menadžera i poduzetnika kazao je izaslanik gradonačelnika Zagreba Damir Bakić.
-U svojih 105 godina postojanja, Fakultet je izrastao u instituciju akademske izvrsnosti. Njegova tradicija, utemeljena na najvišim akademskim standardima, danas se ogleda u konkurentnosti, stoga Ekonomski fakultet nije samo obrazovna institucija, već i važan partner u oblikovanju budućih politika, novih ideja i inicijativa koje podupiru održivi rast-kazao je Bakić istaknuvši kako živimo u dinamičnom vremenu i u turbulentnim društvenim, političkim i gospodarskim okolnostima.
Rekao je kako društvo nikada u svojoj povijesti nije bilo suočeno s takvom brzinom promjena.
-Akademska zajednica društva u cjelini, a samim time i vaš fakultet trebaju nam kao društvu, danas možda i više nego ikada prije kako bismo se prilagodili svijetu koji se ubrzano mijenja, da nam budućnost izgleda obećavajuće jer unatoč svemu vjerujemo da se još uvijek nešto da promijeniti-naglasio je Bakić te naveo kako u akademskoj zajednici mogu pomoći istraživanjem, znanstvenim radovima i otkrićima.
Spomenuo je kako je sada trenutak za prisjetiti se što je bit sveučilišta, a kako kaže, to nisu odgovori, već pitanja.
-Drugo je predavanje. Predavanje znanja i sebe novim generacijama. Predavanje je prije svega komunikacija i interakcija-rekao je dodavši kako je treće kritičko promišljanje.
-Nadam se da čete s godinama koje dolaze nastaviti njegovati kvalitetu i izvrsnost-zaključio je čestitavši na dosadašnjim uspjesima.
Izaslanik predsjednika Vlade RH, podpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je kako 105. godina nije malo.
-Ovih 105 godina govori o intenzitetu, angažmanu naših stručnjaka i znanstvenika. Tu nije riječ o povijesti, već o snažnom angažmanu i vidljivim naporima, ali i rezultatima tih napora u smislu promjena koji su učinili hrvatsku ekonomiju i društvo boljim-rekao je Primorac spomenuvši kako smo se u posljednjih nekoliko godina suočili s mnogim krizama.
Naglasio je kako su se one desile paralelno i kratkom razdoblju.
-Kada bi nam prije netko rekao da ćemo proći kroz sve te krize, vjerojatno bismo zamislili Hrvatsku koja će kroz to proći ekonomski, socijalno, društveno raslojena, marginalizirana te na začelju Europe, no stvarnost je pokazala nešto potpuno suprotno. Mi ne samo da smo savladali ove izazove, nego smo to činili uključujući se dublje u europske integracije-kazao je Primorac naglasivši kako to nije samo uspjeh Vlade, već i uspjeh gospodarstvenika koji su dokazali da su sposobni i dovoljno žilavi za proći kroz te krize.
-To je uspjeh zaposlenika, znanstvene i akademske zajednice, to je uspjeh i studenata, svih onih koji snaže naše institucije. Vladu, Sabor i Ured predsjednika bilo bi nemoguće zamisliti bez zaposlenika Ekonomskog fakulteta-rekao je.
Dodao je kako je uvijek za prirodan talent, za kadrove koji su ekonomski potkovani izbor bio Ekonomski fakultet.
Kako je Fakultet predvodnica ekonomskog znanja i znanosti, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
-Ovaj fakultet djeluje u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, a ostvaruje iznimne rezultate. Ono što je najvažnije je da grad ili općinu ne čine asfalt ili zgrade, već ljudi, isto kao što i ovaj fakultet čine ljudi, oni koji su u ovih 105 godina prenosili svoje znanje brojnim generacijama studenata koji su prošli kroz ovu ustanovu-kazao je Gregurović.
Naglasio je kako se puno toga može oteti, no da je ono što se nikako ne može oduzeti upravo znanje.
-Studenti kojima prenosite svoje znanje će stvarati bolje uvjete u našoj Domovini. Ne postoji ustanova i institucija u čijem radu ne sudjeluju upravo oni koji su završili ovaj Ekonomski fakultet-zaključio je.
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović čestitao je na ovoj impresivnoj obljetnici.
-1920. godine u Zagrebu se osniva viša škola van sveučilišta što ostaje tako 47 godina. Tek Stjepan Radić, tragično nastradali hrvatski tribun, i genije svog vremena koji je vidio enormni potencijal u narodu, u seljaštvu koje u vrijeme Austrije nije imalo pravo glasa ovo diže na nekakvu razinu četverogodišnje škole. Dakle, pričamo o struci, govorimo o kontekstu, to je uvijek bilo političko pitanje. To se naprosto nije dopuštalo. Banska Hrvatska je bila dio Ugarske pod palicom Beča, i nije slučajno da se ovdje nije podučavalo nešto što je u stvari politička ekonomija, što je put do moći, novca, utjecaja, svega onoga što je stanovalo drugdje, a ne u Hrvatskoj, među Hrvatima, na sjeveru u Beču gdje se ekonomija, ekonomija, na ovdje na ovaj način, izučavala još od vremena Napoleona-rekao je Milanović dodavši kako se sve radilo za strane interese.
-Ali tada, kada je ova škola osnovana, Hrvatska je taman izašla iz razdraganog zagrljaja Austro-ugarske, i tamo je držala poziciju jedne od naj nerazvijenijih pokrajina Austro-ugarske. Stanje u kojem smo se tada nalazili bilo je stanje zapuštenosti, nepismenosti, sirotinje, i ako u stvari nisi radio karijeru kroz Austrijske ili Ugarske kritikale, ako nisi bio svečenik, ako nisi bio trgovat stokom, bio si seljak i ništa više od toga. To je realnost. Ali ta realnost je više dimenzionalna, ovisi o kontekstu-rekao je Milanović.
Naglasio je kako pravila i običaji nisu bili isti kao što danas.
-Ovaj prevažni fakultet je kao nekakva vrsta snage, kao mark of distinction, da se ovdje nešto zna, da se ovdje nešto može. Iza toga postoji nekakva država u širom smislu, konsolidirano društvo. To je počelo tek od 1947. godine-rekao je.
Dodao je kako je fakultet bio važan u formaciji i intelektualnom utjecaju.
-Želim da taj intelektualni duh znatiželje koji nije nužno ograničen samo na uže područja rada, njegujete i da ga potičete, da se sjetite uvijek svojih slavnih prethodnika-rekao je spomenuvši kako je uvijek govorio da je Europska unija projekt, no da mi i dalje zadržavamo mogućnost utjecaja jurisdikcije u jako važnim segmentima života.
-Deset godina kasnije je svima jasno da nije uopće tako. Europska unija je jedan ogroman birokratski projekt, nedemokratski u svoj naravi, samo nedemokratski um može komisiju nazvati čuvarom ugovora. Ona je takva, ona je zamišljena u takav način i takva funkcionira-rekao je dodavši kako smo mi trenutno u rezidualnom periodu konjukture.
Kazao je kako će novci dolaziti još neko vrijeme, ali bit će ih sve manje.
-Kada sam postao hrvatski saborski zastupnik i predsjednik jedne političke stranke, Europa je među SP100 imala 32 kompanije, danas ima 12. Evropski BDP, nominalni BDP bio je identičan američkom. Danas je razlika tolika da u tu razliku stane još jedan kompletan japanski BDP. Mi smo rasli ukupnom stopom 12%, američka ekonomija 83%. To nije slučajno. Evropska unija od nečega što je dobro zamišljen projekt ekonomske integracije, što je ogromna stvar, ostala u stvari jedno društvo, jedan klan koji se bavi pitanjima života i smrti, rata i mira, ratne proizvode, tenkova i kopova-rekao je dodavši kako to nije zamišljeno u takav način i da neće na takav način opstati.
-Budemo li slijedili taj trag, bit će upravo suprotno do onoga što sam prodavao kao narativ, da je Hrvatska i dalje gospodar svoje sudbine-i da i ne jer smo dio sustava koji je, nažalost, počeo precjenjivati sam sebe. Europska Unija je u stvari počela živjeti iznad svojih mogućnosti u prostoru parapolitics, reapolitika. Išli smo okolo, držali lekcije, moralizirali, svakome govorili kako bi trebali izgledati život, školstvo, vjera, privatni život, brak, financije. Imali smo tisuću savjeta, vrlo arogantnih za svakoga-rekao je naglasivši kako nas danas nitko ne sluša.
Naglasio je kako se radi o odabiru puta jedne nacije, manifestu sudbine da će Hrvatska opet biti pod nekom krovnom vlašću.
-To je tako vidim nakon 20 godina rada i vodstva u politici, nakon što se pred mojim očima razmotava jedan film, nakon što se raspada nešto, što su naši prijatelji nazivali ruled base order. To ne postoji, to je vrsta nepisane hijerarhije, gdje se zna tko priča i tko postavlja pravila i protiv toga se veći dio čovječanstva pobunio. A mi, bijeli ljudi iz zapadne Europa, kršćani, mi smo takva manjina, a uskoro i demokratska manjina. To su teme koje su po meni za Hrvatsku, za svaku naciju koja razmišlja o sebi i o svojim interesima kao što je Stjepan Radić razmišljao o interesima te mega komune koje se stavio na čelu 1926. godine-rekao je zaželjevši Ekonomskom fakultetu uspjeh u radu i financijski uspjeh.
-Zdrava skepsa je ono što je stvorilo i sačuvalo samostalnog čovjeka. Budimo samostalni, gledamo svoje poslove, brinimo se za njih, poštujmo druge ako oni poštuju nas. Ako nas ne poštuju, dajmo još malo napora, a nakon toga svojim putem-zaključio je
Okupljajući bivše i sadašnje studente, profesore i partnere, događaj je bio prilika za zajedničko slavlje dugogodišnjeg akademskog djelovanja i postignuća Fakulteta.
