Nastavljamo serijal intervjua sa s ljudima koji su stvarali, vodili i gradili ustanovu koja čuva prirodu Zagorja.
Ivan Ištok, dipl. ing. šum., prvi je ravnatelj Ustanove (2006.–2011., viši stručni savjetnik (2017.–2024.) te voditelj projekta uređenja Centra za prirodu Zagorje. Ivan Ištok bio je među prvim ljudima koji su stvarali temelje Ustanove. Njegov stručni pristup i predanost prirodi utkali su se u sve faze razvoja – od osnivanja do stvaranja Centra za prirodu Zagorje.
Početci i osnivanje Ustanove
Ištok: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Krapinsko-zagorske županije bila je osnovana među prvima regionalnim ustanovama za zaštitu prirode u RH i velik izazov bilo je: izrada potrebnih dokumenata, suglasnost nadležnog ministarstva i državnih tijela, izrada proračuna, pronalazak prostora i još stotine sitnica koje su vezane uz početak rada institucije koja je nešto potpuno novo i o čemu se do tada samo sporadično govorilo. Kako je zaštita prirode moje područje interesa još od studentskih dana kada sam kao diplomski rad odabrao temu o zaštiti prirode na području tadašnje Općine Krapina i kasnije radom u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na zaštiti šuma i šumskih staništa, te suradnjom sa tadašnjim pomoćnikom ministra za zaštitu prirode prof. Ivanom Martinićem logičan je nastavak rada na području moje domicilne županije i želja da se do tada gotovo neistraženo područje ili tek poznato u uskom krugu stručnjaka kroz znanstvenu valorizaciju pokaže veliko bogatstvo bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti ovog kraja.
Kakva je bila vizija Ustanove u trenutku kada je osnovana 2005./2006. godine?
Ištok: Razdoblje osnivanja Ustanove poklapa se sa intenzivnim radom na procesu pristupanja RH u punopravno članstvo Europske unije. Kako je pristupno poglavlje 27. Okoliš bilo jedno od najvažnijih i najizazovnijih područja u pregovorima, zakonsko reguliranje i osnivanje regionalnih ustanova za zaštitu prirode imalo je ulogu prikupljanja podataka o prirodnim vrijednostima i bioraznolikosti, te je već prvih godina provedeno nekoliko značajnih projekata inventarizacije i praćenja stanja važnih biljnih i životinjski vrsta i njihovih staništa kao osnovu za uspostavu nacionalne ekološke mreže i kasnije europske NATURA 2000 mreže. Tadašnja vizija Ustanove i Krapinsko-zagorske županije kao osnivača bila je uspostava stručnih mjera inventarizacije, praćenja i zaštite važnih dijelova prirode, njihovo uključivanje u turističku ponudu te podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja prirode.
Možete li se prisjetiti trenutka kada ste shvatili da je Zagorje zeleno krenulo pravim putem?
Ištok: Možda zvuči apsurdno, ali prva spoznaja od idemo u pravom smjeru i da imamo potporu i interes javnosti je projekt „Traži se zlatovrana“ koji su marketinški odlično odradili tadašnji glasnogovornik županije Josip Bosak i župan Siniša Hajdaš Dončić. Projekt je imao veliki odjek u javnosti i medijima ne samo na području naže županije nego čitave države i polučio nevjerojatnim interesom žitelja županije za uključivanje u aktivnosti Ustanove. Nakon toga je uslijedilo niz publikacija, edukativnih događanja u prirod, uređenja zaštićenih područja i kao kruna tih početnih godina projekt „Ptiček“ koji uspješno egzistira i danas.
Koliko je tada bilo teško podići svijest javnosti o važnosti zaštite prirode na lokalnoj razini?
Ištok: O zaštiti prirode i okoliša u županiji tih godina govorilo se uglavnom u uskom krugu entuzijasta i udruga, te je veliku važnost u aktivnostima Ustanove imala edukacija i podizanje svijesti javnosti o nužnosti očuvanja prirodnih vrijednosti i okoliša. Moram naglasiti da su u početku veliku ulogu odigrali baš ti, prije navedeni entuzijasti i udruge koje su nam pružale potporu i pomoć u organizaciji događanja diljem Županije, izdavanju promotivnih i edukativnih publikacija, uređenju poučnih staza i šetnica i drugih aktivnosti.
Profesionalni razvoj i doprinos
Nakon mandata ravnatelja, nastavili ste djelovati kao viši stručni savjetnik. Što Vas je motiviralo da ostanete dio tima?
Ištok: Tijekom drugog mandata na mjestu ravnatelja otišao sam raditi kao menadžer u jedno veliko državno trgovačko društvo, te je i prije odlaska na tu funkciju moja želja bila povratak u Ustanovu i to na kraju mog radnog staža na mjesto višeg stručnog savjetnika. Kada odlazite i znate da imate u Ustanovi malu skupinu stručnih ljudi koja ima neizmjernu ljubav prema prirodi onda je logično da se vratite i pokušate pomoći im u realizaciji projekata.
Koji biste svoj stručni doprinos u tom razdoblju posebno izdvojili?
Ištok: Moj doprinos nakon povratka prvenstveno se odnosio na pomoći ravnateljici i stručnoj službi da realno sagledaju stanje i projekte usmjere u smjeru koji će maksimalno sačuvati prirodne vrijednosti, podići kvalitetu staništa i omogućiti održivi razvoj gospodarstva. Nadam se da sam im temeljem svojeg radnog i životnog iskustva u tome i pomogao.
Kako se po Vašem mišljenju promijenio pristup zaštiti prirode i upravljanju zaštićenim područjima od osnutka do danas?
Ištok: Značajan doprinos pristupu dao je ulazak RH u EU i prihvaćanje europske regulative. Danas je kroz niz akata definirano postupanje u područjima ekološke mreže, značajni koraci su učinjeni u promidžbi i edukaciji javnosti, povećana je vidljivost zaštićenih područja, vrsta i staništa kroz niz edukacijsko-informativnih panoa, staza, učionica u prirodi, info centara i kao kruna svega Staze kroz krošnje u Zelenjaku.
Centar za prirodu Zagorje
Kao voditelj projekta uređenja Centra za prirodu Zagorje, kako biste opisali put od ideje do realizacije tog projekta?
Ištok: U trenutku kada se otvorila mogućnost da se kroz nepovratno financiranja izgradi infrastruktura za promicanje i razvoj zaštite prirode odmah se unutar Ustanove donijela odluka da se uključimo i izgradimo na području županije jedan edukacijsko-promotivni centar u kojem će se na jednom mjestu održavati sve važne aktivnosti Ustanove, a da u istom Centru svoje aktivnosti mogu provoditi i sve ostale zainteresirane institucije i udruge. Vrlo brzo smo našli zajednički jezik i potporu sa Općinom Radoboj i načelnikom Anđelkom Topolovcem koji je dao pravo služnosti Ustanovi na ruševni objekt pored Muzeja Radboa. Izradom projektne dokumentacije započeta je aplikacija za sredstva, odobrena su financijska sredstva ministarstva u punom iznosu za izgradnju i opremanje, te sufinancirana toplinska pumpa za grijanje i hlađenje objekta. Kasnije je uređeno i potkrovlje objekta sa edukacijskim sadržajem.
Danas je Centar za prirode Zagorje mjesto niza predavanja, izložaba, radionica za mlade, kulturnih događanja, proslava i kao takav u potpunosti ispunjava prvotnu viziju mjesta za okupljanje svih onih koji vole prirode ali i svih drugih koji se žele uključiti u društveni život svoje zajednice.
S kojim ste se izazovima susreli tijekom izgradnje i uređenja Centra?
Ištok: Moram naglasiti da sam u čitavom procesu izgradnje imao veliku pomoć zaposlenika Ustanove, načelnika Općine Radoboj i njegovih suradnika, župana i županijskih službi, projektanta i nadzora izgradnje te samih izvođača. Da je tako potvrđuje činjenica da su na temelju građevinskih situacija bez ikakvih problema isplaćeni puni iznosi i na temelju toga dodatno sufinancirana toplinska pumpa. Posebno izazovno je bilo izgraditi toplinsku pumpu koja se sastoji od 3 bušotine dubine 100 metara i problemi sa podzemnim vodama koje su se pojavile. Unatoč tome uspjelo se tehnički riješiti i to pitanje i sustav i dan danas radi. Kasnije je projekt završen u mandatu sadašnje ravnateljice i opremljen sa namještajem i potrebnom tehničkom opremom, te uređeno potkrovlje multimedijskim sadržajem.
Što Centar znači za Ustanovu, ali i za cijelu županiju i koliko je važan u edukaciji mladih i promociji prirodne baštine?
Ištok: Obilazeći nacionalne parkove i parkove prirode diljem Europe vidio sam da svi imaju slične objekte i da su oni mjesto gdje se najbolje može prezentirati prirodna baština te upoznat i educirati javnost, posebice mlade. Iako sam Centar nije velike površine, pametnim opremanjem dobio se multifunkcionalni prostor koji je mjesto svih važnih događanja vezanih uz rad Ustanove. Njegovo gotovo svakodnevno korištenje opravdalo je uloženo i vjerujem da će se kroz budućnost proširiti programi kroz mnogo poučnih programa.
Postoji li neki detalj ili trenutak u radu na Centru na koji ste posebno ponosni?
Ištok: Iako je projekat bio izazovan za mene pošto se do tada nisam susretao i sudjelovao u pripremi i izgradnji tako zahtjevnog objekta, posebno me veseli da smo dobili energetski učinkovit objekt sa svom potrebnom opremom i uz to da je to bila među prvim zgradama javne namjene koja se zajedno sa Muzejom Radboa grije i hladi na toplinsku pumpu koristeći temperaturu zemlje.
Osvrt i pogled naprijed
Kad pogledate razvoj Ustanove danas, jeste li ponosni na smjer u kojem se razvija?
Ištok: Veseli me i naravno ponosi da vidim da Ustanova širi svoje programe, da je aktivna u projektima inventarizacije i monitoringa, uređeno je nekoliko lokaliteta vrlo zanimljivom infrastrukturom, puno se radi na promidžbi i vizualnom identitetu Ustanove. Događanja kao „Noć noćnih leptira“, „Dani orhideja“,“ Noć šišmiša“ “Ptiček“ tako dodatno senzibiliziraju javnost i pokazala su se kao pun pogodak. Od svog početka Ustanova je u stručnim krugovima svrstana među 3-5 najuspješnijih takovih ustanova u RH što je velika čast, rezultat rada i poticaj za daljnje unapređenje.
Kako vidite budućnost Zagorja zelenog i koje biste prioritete istaknuli za iduće desetljeće?
Ištok: Izazovi klimatskih promjena, pritisak kapitala na zauzimanje novih prostora, srozavanje moralnih vrijednosti društva rezultira potrebom svih istinskih zaljubljenika u prirodu da aktivnije sudjeluju u stvaranju uvjeta za očuvanje bioraznolikosti. I Zagorje zeleno, iako mala ustanova mora učiniti sve da u okviru svojim mogućnosti bude dio tog pokreta i očuva sve prirodne vrijednosti naše županije.
Vaša poruka mlađim generacijama stručnjaka koji će nastaviti Vaš rad u zaštiti prirode.
Ištok: Uvjeren sam da mlade stručne snage u Ustanovi i njihovi suradnici imaju onu potrebnu strast da nastave i još unaprijede sve dostupne alate da se očuva prirodna baština naše županije i da svoje entuzijazam prošire na sve zaljubljenike u prirodu.
Osobna refleksija
Što Vam osobno znači Zagorje zeleno – nakon gotovo dva desetljeća suradnje i stvaranja?
Ištok: Kako sam u svom radnom vijeku promijenio nekoliko poslova, od onih na lokalnoj razini do rukovodećih mjesta u ministarstvu i velikom trgovačkom društvu, izazov osnivanja i definiranja smjera razvoja Ustanove koja se bavi onim što je meni osobno izrazito važno, a to je očuvanje prirode, je kruna mojih životnih i profesionalnih želja i interesa.
Kada bih morao izdvojiti samo jednu riječ koja opisuje moj odnos prema prirodi – rekao bi poniznost!
