Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja okuplja tvrtke zaslužne za gotovo 80% hrvatskog BDP-a, pozvala je Vladu RH da kod određivanja minimalne plaće za 2026. godinu prioritet bude očuvanje radnih mjesta i konkurentnosti gospodarstva.
Prema HUP-u, nastavak snažnog rasta troška rada ugrozio bi investicije, proizvodnju i zaposlenost, osobito u prerađivačkoj industriji. Profitabilnost hrvatskih tvrtki trenutačno je 55% niža od prosjeka EU, a mnoge posluju s minimalnim maržama.
Unatoč rekordnom rastu primanja – ukupna primanja po zaposlenom porasla su 72% (realno 42%), a minimalna plaća gotovo se udvostručila (+92%) u posljednjih pet godina – investicije privatnog sektora u 2024. porasle su svega 0,4%.
Predsjednik HUP-a Mislav Balković ističe kako nastavak nekontroliranog rasta plaća može dovesti do zatvaranja tisuća radnih mjesta i gubitka konkurentnosti izvoznog sektora. HUP stoga predlaže jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće i uvođenje formule koja bi je automatski usklađivala s inflacijom i produktivnošću.
Prema HUP-ovom istraživanju, bez otpuštanja radnika povećanje minimalne plaće na 1.250 eura ne bi moglo izdržati 16% poslodavaca, a dodatnih 32% moralo bi zaustaviti investicije. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka bila bi prisiljena smanjiti broj zaposlenih.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorila je da bi jednom izgubljena radna mjesta bilo teško vratiti, naglasivši da se rast plaća mora usklađivati s realnim rastom produktivnosti.
Predložene mjere uključuju:
-automatsko usklađivanje minimalne plaće prema formuli inflacija ± rast produktivnosti
-povećanje osnovnog osobnog odbitka na razinu bruto minimalne plaće
-propisivanje maksimalnog troška smještaja za strane radnike
Industrijski predstavnici dodatno su upozorili da visoki troškovi rada tjeraju proizvodnju iz Hrvatske. Tvrtke poput BOXMARK-a i HT Belišća već su prisiljene ograničiti investicije ili preseliti proizvodnju u druge zemlje.
