Slovenska vlada u četvrtak je usvojila prijedlog zakona o isplati zimskog bonusa svim zaposlenima, kojim bi se od ove godine uveo obvezni božićni bonus u iznosu od 639 eura, odnosno polovice minimalne plaće. Taj bi iznos bio neoporeziv i bez doprinosa, a zaposlenicima bi se morao isplatiti najkasnije do 18. prosinca.
Tvrtke koje imaju problema s likvidnošću imale bi mogućnost odgode isplate do 31. ožujka sljedeće godine, dok bi poduzeća u ozbiljnim teškoćama mogla isplatiti minimalni bonus od 160 eura, uz uvjet da ne isplaćuju dividende ni bonuse upravi.
U javnom sektoru, zimski bonus od 639 eura bit će obvezno isplaćen svim zaposlenima, a slovensko Ministarstvo financija već priprema plan za provedbu. Očekuje se i sastanak premijera Roberta Goloba s predstavnicima poslodavaca, koji izražavaju zabrinutost zbog uvođenja obvezne božićnice.
Glavni izvršni direktor Gospodarske komore Slovenije, Mitja Gorenšček, izjavio je da poslodavci pozdravljaju ideju bonusa, ali inzistiraju da njegova isplata ostane dobrovoljna.
-Drago nam je što vlada pokazuje razumijevanje, ali prijedlozi još nisu na razini koju očekujemo-kazao je Gorenšček.
S druge strane, sindikati snažno podržavaju ideju obveznog bonusa, tvrdeći da bi svi radnici trebali dobiti jednaku isplatu, dok je poslodavcima dovoljan ustupak mogućnost odgode.
Prema izračunima slovenskog Ministarstva financija, trošak isplata državnim službenicima iznosit će oko 118 milijuna eura, dok bi ukupni gubitak javnih prihoda zbog neoporezivanja bonusa mogao doseći 372 milijuna eura. Profesor Marko Jaklič s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani procjenjuje da bi ukupni javnofinancijski učinak, zajedno sa zimskim dodatkom za umirovljenike, mogao iznositi čak 800 milijuna eura, što bi povećalo slovenski proračunski deficit na oko 4% BDP-a-piše N1.
Hoće li i Hrvatska uvesti obveznu božićnicu?
U Hrvatskoj se božićnice već godinama isplaćuju dobrovoljno, a njihov iznos ovisi o odluci poslodavca ili kolektivnim ugovorima. Prema aktualnim poreznim pravilima, neoporeziva božićnica može iznositi do 700 eura godišnje, što je čak nešto više od slovenskog prijedloga.
Ipak, za razliku od Slovenije, hrvatska Vlada zasad ne razmatra uvođenje obvezne isplate. Stručnjaci upozoravaju da bi takva mjera, iako bi kratkoročno povećala potrošnju i zadovoljstvo zaposlenika, dugoročno mogla opteretiti poslodavce, osobito male i srednje poduzetnike.
No, ako slovenski model pokaže pozitivne učinke na gospodarstvo i potrošnju, nije isključeno da će i Hrvatska razmotriti sličan potez u narednim godinama – osobito u kontekstu borbe protiv inflacije i zadržavanja radne snage.
