Izložba “Tekuće srebro – Almadén & Idrija = Živa i živa baština” svečano je otvorena u petak, 23. svibnja 2025. godine u predivnom ambijentu Muzeja krapinskih neandertalaca.
Ova jedinstvena izložba donosi bogatu priču o rudarskoj baštini dvaju najvećih svjetskih nalazišta žive – španjolskog Almadéna i slovenske Idrije – ističući njihovu iznimnu važnost kroz prizmu prirodnih znanosti, povijesti, tehnologije, ekologije te zajedničke europske kulturne baštine.
Riječ je o izložbi koja ne donosi samo eksponate, već i vrijednu priču o stoljećima razmjene znanja, očuvanju identiteta i shvaćanju kulturne baštine kao živog, odgovornog i zajedničkog naslijeđa svih Europljana.
Na početku svečanog otvorenja, prisutnima se obratio voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, Eduard Vasiljević, naglasivši kako ovo nije prva suradnja između ovih dvaju muzeja, već primjer dugogodišnje dobre prakse.
– Naša dva muzeja povezuje neandertalska glazba – frula Fiščalov, čija se replika nalazi u našem stalnom postavu, a original je pronađen na lokalitetu Divje Babe i čuva se u Cerkljanskom muzeju. Taj muzej, zajedno s Partizanskom bolnicom Franja, čini važan dio kulturne mreže Gradskog muzeja Idrija. Oba lokaliteta nose oznaku Europske kulturne baštine, baš kao i naše nalazište Hušnjakovo u Krapini. Time potvrđujemo našu zajedničku europsku povijest i baštinu-istaknuo je Vasiljević, osvrnuvši se i na povijest međusobnih suradnji između dvaju muzeja.
– Već 2018. godine današnji ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, tadašnji voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Jurica Sabol, prezentirao je izložbu o Krapinskim neandertalcima u Cerknom. Naša posljednja suradnja bila je 2021. godine, u pandemijskom vremenu, kad smo svi nosili maske — nadam se da se to više nikada neće ponoviti. Tada je ovdje u Krapini, povodom Međunarodnog dana muzeja, otvorena izložba o bolnici Franja — skrivenom biseru Europe-prisjetio se Vasiljević.
Autorica izložbe, povjesničarka i muzejska djelatnica Marija Terpin Mlinar iz Idrije, naglasila je kako ovakvim izložbama predstavljaju svjetsku baštinu živog srebra, koju na UNESCO-ovu popisu predstavljaju upravo Idrija i Almadén.
– Na ovoj izložbi donosimo sve od geoloških osobitosti tih krajeva, budući da su to dva najveća nalazišta na svijetu, iz kojih je iskopano više od polovice ukupne količine žive ikad izvađene iz Zemljine kore. Posjetitelji mogu saznati kako se živo srebro dobivalo, koje vrste rude poznajemo te o stoljetnoj povijesnoj i tehnološkoj razmjeni znanja i dobara — osobito na području metalurgije, među državama i kontinentima-istaknula je Terpin Mlinar.
Na izložbi je predstavljeno oko 45 muzejskih predmeta, a popraćena je i didaktičkim materijalima za mlađe posjetitelje, kao i informativnim panoima. Posebno se ističu zanimljivosti o ekološkom utjecaju živog srebra na okoliš, što će zasigurno zainteresirati širu javnost.
Ravnatelj Gradskog muzeja Idrija, Michiko Smač, naglasio je kako izložba prikazuje povijesne i geološke posebnosti rudnika Idrije i Almadéna te da je sada dostupna širokoj javnosti.
– Naslijeđe živog srebra Gradski muzej Idrija prenosi kroz lokalnu zajednicu, upravljajući brojnim spomenicima nepokretne kulturne baštine koji se nalaze i na UNESCO-ovoj listi. Veliko nam je zadovoljstvo što, osim što jedna naša izložba gostuje u Španjolskoj, sada smo prisutni i u Hrvatskoj, u Krapini-rekao je Smač.
Na kraju, izložbu je svečano otvorio ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, koji je istaknuo dugogodišnje prijateljstvo i suradnju između Idrije i Krapine.
– Mnogo je poveznica između naših krajeva, a nalazišta žive u Idriji i pračovjeka u Krapini zasigurno su promijenila gospodarsku sliku ovih prostora i pridonijela kulturno-turističkom potencijalu koji još uvijek nije do kraja iskorišten. Drago mi je da smo ovim projektom dodatno učvrstili veze. Ovo je i sjajna prilika da djeca i školske grupe koje posjećuju muzej upoznaju značaj lokaliteta u Idriji-zaključio je Sabol.
Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2025. godine, a svi posjetitelji pozvani su da je posjete, nauče nešto novo i otkriju fascinantni svijet jednog od najneuhvatljivijih metala na svijetu.