Čuvar zavičajnog identiteta-Enciklopedija Hrvatskog zagorja dobila dopunjeno izdanje

U idiličnom ambijentu Ville Zelenjak – Ventek, okruženoj zelenilom i povijesnim duhom Hrvatskoga zagorja, svečano je predstavljeno drugo, dopunjeno izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja.

Nakon što je 2017. na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije objavljena Enciklopedija Hrvatskoga zagorja danas, 12. svibnja je predstavljeno drugo izdanje koje obuhvaća čak 2.108 natuknica na 1.056 stranica, donoseći brojne nove sadržaje i podatke koji dodatno osvjetljavaju povijest, kulturu, prirodne ljepote i posebnosti predivnog zagorskog kraja. Riječ je o izdanju koje čuva, promiče i osnažuje zavičajni identitet te ostaje trajno svjedočanstvo o duhovnoj i materijalnoj baštini Zagorja.

Ovaj značajan kulturni događaj okupio je brojne uzvanike, zaljubljenike u baštinu i predstavnike lokalne zajednice, koji su došli “upoznati” djelo koje sustavno i s ljubavlju prikazuje bogatu povijest, tradiciju, osobnosti i znamenitosti ovoga kraja.

U stvaranju drugog, dopunjenog izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja sudjelovali su brojni stručnjaci iz različitih područja – povjesničari, etnolozi, geografi, jezikoslovci, kulturni djelatnici – te mnogi predani lokalni suradnici.

Na samom početku, okupljene je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec.

-Ova enciklopedija nije samo zbornik podataka, ona je jedan živi dokument naše baštine, ogledalo našeg zavičaja, spomenik ljudima, događajima, mjestima i običajima koji opisuju naše Zagorje tijekom vremena-pojasnila je Smičić Slovenec dodavši kako je ovo izdanje obogaćeno novim istraživanjima.

-To je jedan korak koji nas vodi prikazu Zagorja u svoj svojoj posebitosti, u svim svojim slojevima-kazala je pročelnica te se osvrnula na prvo izdanje.

-Rad na enciklopediji trajao je tri godine i tri mjeseca i predstavljena je u travnju 2017. godine. Ona sadrži 1 947 natuknica na 1 000 stranica, a na njoj je radilo desetak urednika i članova uredništva, 20ak suradnika Leksikografskog zavora te 130 autora tekstova-navela je Smičić Slovenec.

Vrijedi istaknuti kako je ona druga hrvatska regionalna enciklopedija, nakon istarske.

-Do travnja 2026. trebala bi izaći i digitalna verzija ove enciklopedije što očekujemo s velikim nestrpljenjem-najavila je pročelnica.

U ime okupljenih čelnika zagorskih općina i gradova prisutnima se obratio gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.

-Mi Hrvati ne volimo pisati i bilježiti, a kada dođe trenutak da se podvuku crte, da nešto evidentiramo, tada nastaje problem jer nema dokumenata i zato mene vesele ove enciklopedije-rekao je Hanžek te poručio kako povijest koja nije zapisana, kao da se nije niti dogodila.

-Ovo će ostati budućim naraštajima jer s nama koji odlazimo, zbog neimanja dokumentacije, brišu se i neki povijesni tragovi. Ovime ostaju vrijedni pisani tragovi i tu će se u budućnosti moći na kvalitetan način učiti o povijesti ovog kraja i ovog naroda-kazao je zabočki gradonačelnik.

Ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Filip Hameršak istaknuo je kako je utemeljitelj Zavoda, Miroslav Krleža ostavio barem jedno djelo na kajkavskom jeziku.

-Od 1950. Leksikografski zavod objavio je mnoštvo leksikona i enciklopedija raznih tema, što tiskom, a što online-kazao je Hameršak te dodao kako do nekih enciklopedija koje su željeli objaviti nije došlo jer nije bilo zainteresiranosti za to.

-Moram istaknuti kako je jedna od najdubljih i najtrajnijih suradnji, a isto tako i jedina enciklopedija koja je doživjela drugo izdanje je upravo ova na inicijativu i poticaj Krapinsko-zagorske županije-napomenuo je Hameršak.

Urednički trojac koji je stručno i predano oblikovao ovo izdanje čine: Jasmina Lukec, Iva Klobučar Srbić i Mladen Klemenčić.

Mladen Klemenčić rekao je kako je ova enciklopedija po mnogo čemu posebna.

-Za mene je ovo bila prva enciklopedija kojoj sam se vratio, a od koje se nikada zapravo nisam maknuo-rekao je Klemenčić te rekao kako je ovo knjiga koja traje i koja se vraća.

-Kada smo krenuli s prvom enciklopedijom, bilo je poprilično zahtjevno jer se nismo imali po čemu voditi. Mnogo toga je trebalo definirati, odabrati što je bitno za Zagorje, a odbaciti nebitno i na taj način smo gradili obrazac regionalnih izdanja enciklopedija u čemu nam je Zagorska enciklopedija zaista pomogla-naveo je Klemenčić te dodao kako je taj projekt okupio mnogo ljudi.

-Enciklopedija je brzo rasprodana i već tada se počelo dogovarati da li tiskati novu seriju ili raditi novo izdanje-kazao je Klemenčić.

O nastanku drugog izdanja ispričala je Jasmina Lukec.

-S obzirom da je prvo izdanje brzo našlo put do svojih korisnika i da je zanimanje za tu knjigu i dalje bilo živo, zaključili smo da bi bilo korisno realizirati nastavak suradnje-rekla je Lukec te dodala kako je u devet mjeseci intenzivnog rada pregledan sadržaj prve enciklopedije te je ona dopunjena novim podacima.

-Natuknice u enciklopediji odnose se na osobe, gospodarske subjekte, kulturne, zabavne, sportske manifestacije, opće pojmove, ali i sve druge pojave koje su sastavni dio Bajke na dlanu-rekla je Lukec spomenuvši kako je Hrvatsko zagorje regija u kojoj se radi, proizvodi, iz koje se izvozi, ali i u kojoj se uživa.

Iva Klobučar Srbić rekla je kako ovaj projekt ne bi bio moguć bez suradnje, zajedničkog entuzijazma i sinergije svih uključenih.

-Od objave prvog izdanja povećao se interes javnosti za ovu knjigu, ali i broj suradnika koju su se priključivali svojim dopunama-kazala je Klobučar Srbić te istaknula kako je to bila potvrda da se radi nešto dobro, korisno i nešto što se prepoznalo kao potrebno.

Svima koji su sudjelovali u izradi enciklopedije zahvalio je župan KZŽ Željko Kolar.

-Ovo je knjiga svih knjiga i kada ju držim u ruci imam osjećaj da sam se povezao i zahvalio svim ljudima koji su ušli u ovu knjigu i onima koji možda nisu, a kroz povijest su dali doprinos razvoju Zagorja kao jednoj posebnoj regiji-rekao je župan te dodao kako svatko misli da je njegov kraj najljepši.

-No, kod nas je zaista najljepše, naše pjesme su drugačije, mentalitet ljudi je drugačiji i nema niti jednog područja gdje Zagorci nisu ostavili dubok trag koji je uvijek otvarao nove vidike, bio korak ispred i davao novu šansu za razvoj-ponosno je rekao župan.

-Za tu enciklopediju nije bilo dovoljno samo znanje prema onome što se radi, već i ljubav za ono što se radi-izjavio je Kolar i još jednom zahvalio na tome što Hrvatsko zagorje ima svoju enciklopediju.

Novo izdanje enciklopedije ne samo da proširuje sadržaj prvoga, već dodatno potvrđuje važnost očuvanja regionalnog identiteta i njegovanja zavičajne kulture.

1 2 ►

mstužić/zip.com.hr 12.05.2025.