Misterij glagoljice – zagonetno pismo prije Ćirila i Metoda

Glagoljica, najstarije pismo slavenskih naroda, i dalje budi znatiželju brojnih zaljubljenika u kulturnu, povijesnu i jezičnu baštinu.

Iako se općenito prihvaća da je ovo pismo osmislio Konstantin Filozof – sveti Ćiril – u 9. stoljeću, zajedno s bratom Metodom, kao dio velike misionarske misije u Moravskoj, sve češće se pojavljuju alternative toj uvriježenoj teoriji.

Jedna od njih dolazi iz pera književnika i glagoljaša Tomislava Beronića, koji u knjizi „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ donosi provokativnu i temeljito razrađenu ideju o puno starijem podrijetlu glagoljice, pozivajući na otvaranje znanstvenog dijaloga i nova istraživanja.

U srijedu, 16. travnja, Gradska galerija Zabok bila je domaćin kulturne večeri posvećene upravo glagoljici.

Događaj je organiziran u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Umjetničke sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Publiku je u ime Matice hrvatske pozdravila predsjednica Sandra Babnik Lončar, a potpredsjednica Tina Marušić predstavila je goste večeri.

Središnji dio večeri bio je posvećen predstavljanju Beronićeve knjige, uz umjetnički doprinos akademske slikarice i kiparice Mirjane Drempetić Hanžić, čije su slike nadahnute glagoljicom nastale u sklopu Zmajske škole glagoljice.

Beronić, koji već više od četrdeset godina paralelno uz karijeru računalnog programera istražuje stara pisma, istaknuo se ne samo kao autor romana i zbirki, nego i kao inovator – 2020. godine kreirao je edukativnu aplikaciju i igru GlagoMatika za osnovne i srednje škole, čije se natjecanje održava svake godine na Dan glagoljice.

Također je 2023. objavio i prvi roman nakon 118 godina napisan u cijelosti glagoljicom – Misal kneza Anža Frankopana – a ekskluzivno je najavio kako je i drugi roman na glagoljici već u pripremi.

Beronićeva knjiga, objavljena u veljači ove godine, unosi svježi vjetar u raspravu o glagoljici.

U 90-minutnom predavanju u Zaboku, autor je povezao glagoljicu s drevnim prostorom Ilirika – područjem koje se prostiralo od Jadrana do Panonske nizine. Temeljito je preispitao znanstveno prihvaćene teze o Ćirilometodskoj misiji, predstavivši vlastitu, tzv. Žensku teoriju podrijetla glagoljice.

U njoj tvrdi da je pismo nastalo znatno ranije, a oblikovale su ga – žene. Ilirske žene, preciznije, koje su kroz ukrase, keramičke posude i nakit ostavljale tragove koji su u njegovoj interpretaciji slični glagoljičnim slovima.

Time glagoljicu smješta daleko u prošlost – prije Ćirila i Metoda, pa čak i svetog Jeronima – a za potkrijepu svojih tvrdnji predlaže upotrebu metode datiranja izotopom C14 na starim natpisima kako bi se utvrdila njihova stvarna starost. Iako sam ne tvrdi da je znanstvenik, već slobodni istraživač, Beronić poziva akademsku zajednicu da se otvori prema novim hipotezama i oslobodi predrasuda, kako bi se rasvijetlila prava povijest glagoljice.

U predstavljanje knjige uključio se i njezin urednik Goran Majetić – karlovački publicist, povijesni istraživač i promotor kulturne baštine, s kojim je Beronić pokrenuo i internetski portal Budni Div te povijesno-putopisnu družinu Karlovačke županije, s ciljem popularizacije hrvatske povijesti kroz terenski rad i edukaciju.

Mirjana Drempetić Hanžić, poznata po svojim monumentalnim djelima diljem Hrvatskog zagorja, u sklopu Zmajske škole glagoljice predstavila je likovni opus nadahnut glagoljicom i važnim obljetnicama – od 400. godišnjice rođenja Ane Katarine Zrinski do stoljeća izlaženja Ženskog lista Marije Jurić Zagorke. Zmajski motiv bio je inspiracija i učenicima lokalnih škola, čiji su radovi u crtanju i dizajnu posebno istaknuti, a najbolji nagrađen Beronićevom knjigom.

Tomislav Beronić, Goran Majetić i Mirjana Drempetić Hanžić okupljeni su zajedničkom strašću – ljubavlju prema glagoljici i neugaslom željom za očuvanjem i afirmacijom hrvatske kulturne i jezične baštine. Njihov rad otvara vrata novim istraživanjima i reinterpretacijama, pokazujući da je glagoljica više od pisma – ona je simbol identiteta, korijen povijesti i neiscrpna inspiracija.

Jedno je sigurno – glagoljica nije rekla svoju posljednju riječ.

zip.com.hr/omh-zabok.hr 18.04.2025.