Andrija Škrlec (28) iz Zlatara nalazi se među 20 kandidata za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske. Još je do lani sijao grah, kukuruz i pšenicu na ukupno 30 hektara, a onda je zbrojio dva i dva, nisku otkupnu cijenu pšenice i agresivne divlje svinje pa došao do nove računice.
Na gotovo dvostruko manje hektara, 17, i dalje će saditi grah, zaboravit će kukuruz i pšenicu i počet će saditi slanutak i bob. I pritom zaraditi trostruko više, izračunao je. Hrabrost je blagodat mladih, ne libe se isprobati nešto novo, preko noći promijeniti koncepciju-piše Jutarnji list.
– Orijentirali smo se prije svega na mahunarke i povrće. Bob, slanutak i grašak su nam najveći aduti, od povrća imamo crveni i ljubičasti luk, češnjak, malo mrkve i cikle – kaže Škrlec.
O uzgoju boba sjeća se iz školskih knjiga u kojima je pisalo da uzgoj boba u Hrvatskoj nije baš zastupljen, sa slanutkom je isto, ali teško je povjerovati, s obzirom na to da su Hvati veliki konzumenti, da ni grah nije omiljen među poljoprivrednicima.
– Dostojna su zamjena proteinima i ljudi sve više jedu ove kulture. Kukuruz i pšenica se jednostavno ne isplate, razlika između inputa i outputa je minorna. Nema smisla. Na hektaru kukuruza u ovom području i najboljim uvjetima dobijete 10-12 tona, a otkupna cijena je od 84 do 86 lipa. Pritom je i puno više posla, a isplativost je nikakva – kaže Andrija.
Lani su na pšenici izgubili 3500 eura, na kukuruzu zbog divljih svinja više od 15.000 eura. – Nema smisla uzgajati ono što se ne isplati i od čega ne možeš živjeti – zaključuje tu temu.
Divlje svinje, grah, čini se ne vole, dosad ga kod Škrlecovih nisu degustirale. Jesu li im slanutak i bob na meniju, ne zna, nada se da nisu. Bob i slanutak će saditi na po dva hektara. Po hektaru se dobije četiri tone boba, slanutka dvije tone.
Cijena graha minimalno je uslijed inflacije narasla i danas s PDV-om iznosi 3,30 eura. Mladoga graha nemaju jer se ljušti ručno, osoba u satu oljušti samo nekoliko kila pa mu je tržišna cijena visoka i time riskantna. – Istina, postoje specijalizirani strojevi za to, ali cijena im je ogromna – kaže.
Prebiranje graha zahtijeva također velik trud pa se Andrija javio na mjeru 73.10 na kojemu će aplicirati za optički selektor vrijedan 98.000 eura.
– Na temelju snimanja kamerama i zrakama, skenira grah dok pada. Uređaj je spojen na kompresor i onoga koji očita da ne valja automatski izbacuje – kaže Andrija Škrlec.
Grah koji uzgaja čisto je ekološki proizveden, za tretiranje koriste striktno dopuštene preparate za ekološku poljoprivredu. Dosad su se prijavili na jedan natječaj na kojem su dobili 50.000 eura, dodali tom iznosu vlastiti novac i kupili kombajn za grah, rezač, sakupljač, prikolicu i međuredni kultivator.
Lani je ubrao 10.000 tona graha i sve rasprodao, čim ga posadi kupci rezerviraju količine.
zip.com.hr/jutarnji list 20.03.2024.
