Danas je Svjetski dan šuma, a ovogodišnja tema je Šume i inovacije u smislu korištenja modernih tehnologija ranog upozoravanja u zaštiti šuma od uništavanja neplanskom sječom i požarima.
Iako su ti problemi u svijetu vrlo izraženi, šumari u Hrvatskoj već stoljećima vode brigu o zaštiti šumske mase. U Hrvatskoj se ukupna površina šuma i šumskih zemljišta rasprostire na 2,759.039 hektara, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2,097.318 ha u vlasništvu države, a 661.721 ha u vlasništvu privatnih šumo posjednika.
Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume, koje ističu da šumama planski gospodare te da nema neplanske sječe.
“Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode”, ističu u Hrvatskim šumama.
Podsjećaju i kako je krajem veljače Hrvatskim šumama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti.
Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.
Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije.
Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru.
Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju – života.
Sukladno Ustavu RH s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu. S toga je od iznimne važnosti upravljati s tim resursom na društveno odgovoran način.
Organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe iz davne 1765. kada je osnovana prva Uprava šuma. Bila je to Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769., i bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske, kažu u Hrvatskim šumama.
Svake se godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, slavi i Svjetski dan šuma. Ta odluka donesena je na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konferencije 1971., a kasnije ju je podržao i UN, vjerujući da će takav događaj doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
zip.com.hr/hrsume.hr 21.03.2024.
